Evropska komisija: Crna Gora prva u regionu po ispunjenim reformama iz Plana rasta
Crna Gora je ostvarila najbolji rezultat na Zapadnom Balkanu u sprovođenju reformi iz Plana rasta Evropske unije, pokazuju podaci Evropske komisije. Naša država je ispunila 32 od ukupno 57 dospjelih mjera (56 odsto), čime je obezbijedila zeleno svjetlo za isplatu treće tranše evropskog novca.

Region daleko iza: Srbija na osam odsto, BiH i Kosovo na nuli
Pogled na tabelu Zapadnog Balkana pokazuje da je Crna Gora u ozbiljnoj prednosti. Na drugom mjestu je Albanija sa upola ispunjenih reformi (33 od 66), dok je Sjeverna Makedonija ostvarila 44 odsto realizacije, ispunivši 22 od 50 predviđenih mjera.
Sa druge strane, najveći podbačaj bilježe preostala tri susjeda. Srbija je realizovala tek tri od 37 dospjelih reformi, odnosno skromnih osam odsto. Bosna i Hercegovina i Kosovo prošli su najgore u izvještaju Evropske komisije, jer nisu ispunili nijednu jedinu dospjelu reformsku mjeru.
Politika: Pohvale za IBAR uz upozorenje na polarizaciju scene
U dijelu koji analizira demokratske institucije, Evropska komisija konstatuje da sistem u Crnoj Gori funkcioniše uglavnom zadovoljavajuće. Ističe se da postoji stabilan višepartijski sistem koji je potvrđen na parlamentarnim izborima.
Ipak, Brisel otvoreno upozorava da crnogorski politički sistem i dalje opterećuju duboka polarizacija i fragmentisana parlamentarna scena. Institucije se i dalje ocjenjuju kao ranjive na političke krize i blokade. Sa pozitivne strane, snažno je pozdravljen konsenzus oko evropskih integracija koji je deblokirao pregovore i donio dobijanje IBAR-a u junu 2024. godine.
Pravosuđe i mediji: Zakoni na papiru, škripi primjena u praksi
Kada je riječ o medijskoj sceni, Komisija navodi da Crna Gora ima pluralističko okruženje i da je vidljiv napredak u oblasti slobode izražavanja. Tokom 2023. i 2024. godine usvojeni su novi medijski zakoni usklađeni sa Evropskom unijom, ali Brisel opominje da oni još uvijek nisu dosljedno sprovedeni na djelu.
Slična ocjena važi i za pravosuđe i borbu protiv korupcije. Zakonodavni okvir je uglavnom postavljen i tu Crna Gora stoji dobro. Međutim, Evropska komisija naglašava da su hitno potrebni dalji napori u primjeni tih zakona, povećanju efikasnosti sudstva i jačanju konkretnih rezultata u krivičnom procesuiranju korupcije.
Ekonomija: Stabilan rast, ali skaču javni dug i deficit
Ekonomski parametri pokazuju da je crnogorska ekonomija nastavila stabilan rast od oko tri odsto tokom 2025. godine, dok je stopa inflacije iznosila podnošljivih 3,8 odsto. Sistem upravljanja javnim finansijama i nivo transparentnosti budžeta ocijenjeni su pozitivno.
Sa druge strane, EK pali crveni alarm zbog rasta budžetskog deficita koji je dostigao četiri odsto BDP-a, kao i rasta javnog duga koji se popeo na 64,3 odsto BDP-a. Uprkos ovim finansijskim izazovima, zaključak Brisela je jasan: vlasti vode makroekonomsku politiku usmjerenu na stabilnost i ispunjeni su svi opšti uslovi za nastavak isplate miliona iz evropskih fondova.