Forum Solana: Budućnost Ulcinjske solane kroz zaštitu prirode, obnovu i održivi razvoj

Forum Solana, prvi međunarodni susret predstavnika mediteranskih solana , održan je danas u Parku prirode „Ulcinjska solana“, u okviru završnog događaja ovogodišnjeg +5thBirdSaltPeople:FEST-a. Forum je okupio predstavnike solana iz Italije, Španije i Hrvatske, kao i domaće institucije i organizacije, sa ciljem da kroz razmjenu konkretnih iskustava otvori pitanja budućeg upravljanja, obnove i održivog razvoja ovog prostora.

Program je obuhvatio dva panela: „Mediteranske solane – iskustva, priče i izazovi“ i „Upravljanje, održivi razvoj i valorizacija prirodnog i kulturnog nasljeđa solana“. Razgovaralo se o proizvodnji soli, zaštiti biodiverziteta, obnovi industrijskog nasljeđa, održivom turizmu, lokalnim proizvodima i ulozi zajednice u očuvanju identiteta solana.

Predstavnici solana iz Italije, Španije i Hrvatske podijelili su iskustva o načinima na koje se proizvodnja, zaštita prirode, kulturno nasljeđe i turistička ponuda mogu razvijati kao povezane cjeline.

„Veoma je važno obnoviti ekonomsku, ali i ekološku i kulturnu cjelinu, odnosno sve ono što je povezano sa industrijskim nasljeđem“, kazao je Alejandro Pérez Hurtado de Mendoza iz Solane La Esperanza u Španiji.

On je istakao značaj ponovnog uspostavljanja kretanja vode, uključivanja lokalnog stanovništva i razvoja obrazovnih i turističkih aktivnosti. „Ako sve ove ideje povežete u jednu cjelinu, kao krug, to bi bilo veoma dobro. Zato sam veoma optimističan kada je riječ o potencijalu ovog mjesta.“

Francesca Caldara iz Solane Conti Vecchi u Italiji ukazala je na mogućnosti valorizacije istorijskih objekata i pejzaža kroz muzejske, kulturne i edukativne sadržaje. Govoreći o iskustvu svoje solane, navela je da su obnovljene istorijske zgrade pretvorene u muzej, uz posebno osmišljene obilaske i predstavljanje istorije lokaliteta.

„Mislim da se u ovoj solani može uraditi mnogo lijepih stvari kako bi se valorizovale ove istorijske zgrade i čitav pejzaž“, kazala je Caldara, dodajući da bi prostor mogao biti otvoren i za koncerte, pozorišne predstave i pjesničke večeri. Posebno je naglasila da zaštita mora obuhvatiti i prirodne vrijednosti i istoriju koju solana predstavlja.

Nikolina Franušić Bajlo iz Solane Pag u Hrvatskoj govorila je o značaju povezanosti sa lokalnom zajednicom, očuvanju znanja i tradicije. Prema njenim riječima, proizvodnja soli ostaje primarna, dok iskustvo posjetilaca postaje važan dio razvoja i širenja priče o solani.

„Ne smije se ići u smjeru masovnog turizma, jer to šteti i proizvodnji i prirodi. Sve mora biti u okvirima koji su profitabilni, ali i korisni u smislu zaštite“, istakla je Franušić Bajlo.

U ime Opštine Ulcinj, učesnike je pozdravio potpredsjednik Opštine Beqir Sellaj, koji je naglasio da je Ulcinjska solana neodvojivi dio identiteta grada.

„Solana nije samo zaštićeno područje. Ona je dio istorije Ulcinja, života naših građana i naše povezanosti sa prirodom“, kazao je Sellaj. On je istakao da budućnost solane nije samo lokalno, već evropsko i mediteransko pitanje, te da su za njenu zaštitu, obnovu i održivi razvoj potrebni saradnja, razmjena iskustava i zajednička vizija.

Sellaj je poručio da Opština Ulcinj želi da bude aktivan partner u procesu očuvanja i valorizacije Ulcinjske solane, zajedno sa organizatorima, institucijama, stručnjacima i lokalnom zajednicom.

Milica Rudić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazala je da će Ministarstvo nastaviti da posvećuje pažnju Ulcinjskoj solani, sa ciljem stvaranja uslova za adekvatnu zaštitu, održivo upravljanje i valorizaciju ovog vrijednog područja.

„Posebno cijenimo što današnji forum otvara prostor za razmjenu konkretnih iskustava o modelima upravljanja, kao što su proizvodnja soli i zaštita biodiverziteta, održivi turizam i revitalizacija nasljeđa ove solane“, istakla je Rudić. Ona je dodala da je saradnja sa partnerima iz Italije, Španije i Hrvatske važna za dalji razvoj i upravljanje Ulcinjskom solanom.

Goran Gugić iz GIZ-a ocijenio je da je razmjena iskustava posebno važna u trenutku kada se traži pravac budućeg razvoja Ulcinjske solane. On je ukazao na izazov usklađivanja zaštite prirode sa poslovanjem i proizvodnjom soli, posebno u kontekstu predložene ekološke mreže Natura 2000.

„Sve zemlje imaju isti problem: solane propadaju, a od velike su prirodne vrijednosti. A kako ćemo sa njima dalje?“, kazao je Gugić, naglašavajući potrebu da se kroz iskustva drugih zemalja pronađu odgovarajuća rješenja za Ulcinjsku solanu.

Zenepa Lika, direktorica NVO MSJA i organizatorka festivala, istakla je da je Forum Solana nastao iz potrebe da se o budućnosti ovog prostora razgovara praktično, na osnovu iskustava ljudi koji solanama upravljaju, proizvode so, obnavljaju staništa i razvijaju sadržaje za posjetioce.

„Nismo željeli još jednu konferenciju na kojoj ćemo govoriti samo o tome šta bi trebalo uraditi. Željeli smo okupiti ljude koji sa solanama zaista rade, koji upravljaju njima, proizvode so, obnavljaju staništa, razvijaju proizvode, rade sa posjetiocima i svakodnevno traže ravnotežu između zaštite prirode i ekonomskog razvoja“, kazala je Lika.

Ona je naglasila da proglašenjem zaštićenog područja posao nije završen, već da tada počinje jedan od najvećih izazova — kako dobro upravljati prostorom, očuvati njegove prirodne i kulturne vrijednosti, a istovremeno vratiti život i razvijati održivu ekonomiju.

„Želimo da čujemo šta je uspjelo, ali i šta nije. Koje greške ne treba ponavljati, to je jako važno“, poručila je Lika.

Forum Solana zamišljen je kao početak dugoročnog povezivanja Ulcinjske solane sa drugim mediteranskim solanama, kroz razmjenu znanja, iskustava i novih inicijativa.

„Ulcinjska solana ne treba da bude izolovano ostrvo. Ona je dio mnogo veće priče mediteranskih solana, prostora koje su zajedno oblikovali priroda i čovjek, so i voda, rad i tradicija“, zaključila je Lika.