Kako sačuvati kičmu u eri pametnih telefona i kancelarijskog posla
Povodom 8. septembra, Međunarodnog dana fizioterapeuta, u emisiji „Našim gradom“ na Radiju Budva gostovao je diplomirani fizioterapeut Nikola Savić. On je u razgovoru ukazao na sve veću potrebu za preventivnim djelovanjem, ističući da se svijest građana polako budi, ali da se fizioterapeutu i dalje najčešće javljaju tek kada dođe do ozbiljnijih bolova.

Prema njegovim riječima, iako su lumbalni sindrom i bolovi u donjem dijelu leđa i dalje česti, prekomjerna upotreba pametnih telefona i računara u posljednjoj deceniji dovela je do toga da bolovi u vratu i ramenom pojasu izbiju na prvo mjesto.
"To bih okarakterisao kao gorući problem naše populacije. Ljudi prave najveću grešku kada satima ne ustaju iz stolice i ne odvajaju se od ekrana. Naše tijelo nije konstruisano da bude 10 ili 12 sati u jednom položaju, već da se kreće. Najbolji položaj za rad je – sljedeći položaj. Zato savjetujem da na svakih sat vremena ustanete, prošetate dva-tri minuta, pa čak i uradite desetak čučnjeva ili blago istezanje", poručuje Savić.
Osvrćući se na rad u teretani i trening sa opterećenjem, Savić naglašava važnost stručnog nadzora i postepenog doziranja opterećenja kako bi se tijelo adekvatno adaptiralo. Ističe da teretane nijesu rezervisane samo za mlađu populaciju, već da stariji vježbači redovnim i prilagođenim treningom direktno investiraju u svoju funkcionalnost i zdraviju budućnost.
Govoreći o zabludama u fizioterapiji, Savić podvuče da ne postoje „čudotvorne dvominutne vježbe“ koje mogu ad hoc riješiti hronične probleme nastale godinama.
"Najveća zabluda je da se problem lumbalnog sindroma ili koljena može riješiti sa dvije vježbe pokazane u prolazu. Ključ za rješavanje 60 do 70 odsto bolova leži u promjeni životnih navika. Kada klijenti urede kvalitet sna, redovnu ishranu, hidrataciju i uvedu minimum fizičke aktivnosti, oporavak krene sam od sebe", objašnjava Savić.
Kao zlatni standard za očuvanje zdravlja tijela i prevenciju povreda, Savić na prvom mjestu izdvaja sedam do osam sati redovnog sna, uravnoteženu ishranu i barem 30 do 40 minuta fizičke aktivnosti ili kretanja svakog dana.