Golović Vojinović poručila da porodični sukobi ne moraju završiti pred sudom te da medijacija otvara put do dogovora i zaštite djece

Kako porodične sporove rješavati uz manje sukoba, kako unaprijediti komunikaciju među članovima porodice i pružiti snažniju zaštitu najboljeg interesa djeteta su teme koje su bile u fokusu konferencije „Značaj i prednosti rješavanja porodičnih sporova putem medijacije“, koju je organizovao Centar za alternativno rješavanje sporova.

Direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova Maja Vojinović Golović istakla je da porodična medijacija ima poseban značaj u situacijama kada su porodični odnosi opterećeni sukobima i neslaganjima, jer pruža mogućnost da se kroz dijalog dođe do rješenja koja odgovaraju potrebama porodice.

„Kada dođe do porodičnih sukoba, naročito u situacijama razvoda, posljedice ne osjećaju samo odrasli. Posebno osjetljiva su djeca, koja često ne razumiju razloge sukoba, ali veoma jasno osjećaju njegovu težinu. Zato je naša zajednička odgovornost da pronađemo načine da se porodični konflikti rješavaju uz što manje povreda, uz očuvanje dostojanstva svih učesnika i, prije svega, uz zaštitu prava i interesa djece.“, poručila je direktorica Centra Maja Vojinović Golović.

Govoreći o primjeni medijacije u porodičnim sporovima, Golović Vojinović ukazala je na njen značaj u postupcima koji se odnose na razvod braka, vršenje roditeljskog prava, održavanje ličnih odnosa između djece i roditelja i drugih srodnika, izdržavanje i podjelu zajedničke imovine. Istakla je da medijator usmjerava partnere da zajednički sagledaju posljedice razvoda i odgovornije urede svoje međusobne odnose.

„Naravno, medijacija nije univerzalno rješenje za svaki porodični konflikt. Ona zahtijeva dobrovoljnost, spremnost na dijalog, stručnost medijatora i pažljivo razmatranje okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Upravo zato razvoj porodične medijacije podrazumijeva i izgradnju jasnih profesionalnih standarda, odgovarajućih mehanizama zaštite i snažne saradnje među institucijama. Pred Centrom za alternativno rješavanje sporova u 2025.godini u radu su bila 262 predmeta koja su se odnosila na porodične sporove, a u periodu od početka 2026.godine do septembra ove godine pred Centrom je zaprimljeno 168 predmeta.“, istakla je Golović Vojinović.

Medijacija u funkciji unapređenja pravde

Važnost razvoja porodične medijacije istakla je i državna sekretarka u Ministarstvu pravde Jelena Grdinić, naglašavajući da se njena vrijednost ne ogleda samo u bržem rješavanju sporova, smanjenju troškova i rasterećenju sudova, već i u dugoročnom uticaju na porodične odnose, a posebno na život i razvoj djeteta.

„Razvoj porodične medijacije važan je dio unapređenja pristupa pravdi. Medijacija može pomoći da se razgovor usmjeri na ta konkretna pitanja i da se, uprkos međusobnim neslaganjima, uspostavi održiva roditeljska saradnja.Važno je uvijek imati u vidu da prestankom partnerskog odnosa ne prestaje odgovornost roditelja prema djetetu“, poručila je Grdinić, ističući da najbolji interes djeteta mora biti osnovno mjerilo svakog dogovora.

Pravičnost, dobrovoljnost i zaštita ljudskih prava u središtu postupka

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Tatjana Radović Todorović ukazala je na to da porodičnu medijaciju treba posmatrati u širem kontekstu prava na pristup pravdi, pravne sigurnosti, jednakosti i djelotvorne zaštite prava. Naglasila je da značaj medijacije nije samo u okončanju pravnog postupka, već i u mogućnosti da se spriječi dalje produbljivanje porodičnih sukoba i očuvaju odnosi među članovima porodice, koji se često nastavljaju i nakon završetka spora.

„Odluka može okončati postupak, ali ne mora okončati sukob. Zato je kod porodičnih sporova posebno važno ne samo kako će se postupak završiti, već i kakvi će odnosi među članovima porodice ostati nakon njegovog okončanja. Upravo u tome prepoznajemo posebnu vrijednost medijacije. Ona pruža mogućnost da se kroz razgovor pronađe rješenje koje učesnici razumiju i prihvataju. Uspješna medijacija može rasteretiti sudove, ali je njen značaj mnogo širi: ona može spriječiti dalje produbljivanje konflikta i doprinijeti očuvanju međusobnog poštovanja. To je posebno važno, jer se odnosi među članovima porodice često nastavljaju i nakon što se konkretan pravni spor završi“, istakla je Radović Todorović.

Posebno je naglasila da razvoj alternativnih mehanizama rješavanja sporova ne umanjuje odgovornost države i njenih institucija da obezbijede blagovremeno, zakonito i djelotvorno postupanje.

“Kvalitetna medijacija i efikasan pravosudni sistem treba međusobno da se dopunjuju, jer je njihov zajednički cilj bolja zaštita prava i veće povjerenje građana u institucije.“, poručila je Radović Todorović.

Stručni panel otvorio pitanja unapređenja porodične medijacije

Konferencija je okupila predstavnice pravosuđa, Ministarstva pravde, institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, akademske zajednice i stručnjake iz oblasti medijacije, sa zajedničkim ciljem da se ukaže na značaj ovog postupka u rješavanju porodičnih sporova i unapređenju pristupa pravdi.

Centralni dio konferencije bio je panel „Značaj i prednosti rješavanja porodičnih sporova putem medijacije“, koji je moderirala Maja Vojinović Golović. U panelu su učestvovale Tamara Brnović, sutkinja Višeg suda i medijatorka; Dijana Popović Gavranović, načelnica Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu, socijalna radnica, porodična terapeutkinja i medijatorka; Snežana Mijušković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i medijatorka; prof. dr Biljana Đuričin, profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i medijatorka; i Marija Živković, advokatica i medijatorka.

Konferencija je pružila prostor za razmjenu stručnih iskustava i razmatranje mogućnosti za unapređenje porodične medijacije, jačanje saradnje među institucijama i podizanje povjerenja građana u ovaj način rješavanja sporova.

Zaključujući svoje obraćanje na konferenciji, direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova Maja Vojinović Golović pozvala je na nastavak promocije porodične medijacije.

„Nadam se da je ova konferencija otvorila prostor za razmjenu dobrih praksi i stvaranju partnerstava koja će doprinijeti da porodična medijacija postane dostupnija, kvalitetnija i prepoznatljivija građanima kojima je potrebna“, poručila je Golović Vojinović.