Gvozdenović za Radio Budvu: Besplatne plastične kese i dalje najveći ekološki problem
Povodom Međunarodnog dana bez plastičnih kesa, Zvjezdana Gvozdenović iz organizacije Zero Waste Montenegro ukazala je za Radio Budvu na trenutnu situaciju sa upotrebom plastike u Crnoj Gori, naglasivši da je zabrana kesa debljine od 15 do 50 mikrona dala određene rezultate, ali da problem time nije trajno riješen.
Potrošnja je sa nekadašnjih 100 kesa godišnje po stanovniku smanjena na 65, međutim, najveći ekološki pritisak i dalje prave tanke, besplatne kese.
"Napravili smo korak naprijed, ali nismo riješili problem. Najveći dio kesa koje pronalazimo u prirodi čine one tanke, besplatne kese ispod 15 mikrona koje nisu obuhvaćene zakonskom zabranom. Plastične kese se koriste svega nekoliko minuta, a u životnoj sredini ostaju decenijama. Pod uticajem spoljnih faktora one se razlažu na sitne djelove koji završavaju u zemljištu, vodi i na kraju u lancu ishrane", upozorila je Gvozdenović.
Ona je istakla da prelazak na održive alternative, poput cegera, usporavaju duboko ukorijenjene navike, ali i specifični društveni stereotipi.
"Određeni dio građana i dalje posmatra plastiku isključivo kao komoditet i nije u potpunosti svjestan njenog negativnog uticaja. U našem kontekstu nezanemarljiv je i uticaj predrasuda, da su cegeri nešto što pripada 'nježnijem polu'. Tu su i navike, jer većina nas se sjeti cegera tek kada dođe u prodavnicu, a potrebno je vrijeme da njegovo nošenje postane stalna praksa. Ipak, promjena ne može biti isključivo odgovornost građana. Tanke kese su i dalje dostupne i besplatne, zbog čega nam trebaju dosljedna primjena propisa, bolja kontrola tržišta i kontinuirane kampanje", objašnjava Gvozdenović.
Predstavljajući rad organizacije Zero Waste Montenegro, ona je navela da su fokusirani na unaprjeđenje cirkularne ekonomije, edukaciju i zagovaranje boljih javnih politika, ali i da reakcije sa terena ulivaju optimizam.
"Radimo na više međunarodnih projekata koji se bave prevencijom otpada i sarađujemo sa školama, institucijama i lokalnim zajednicama. Svaki put se prijatno iznenadimo tokom terenskog rada, jer se posljednjih godina primjećuje ozbiljan rast interesovanja građana. Od najmlađih do starijih, sve je više ljudi koji nam se sami javljaju, želeći da vide koja su rješenja i šta je sve moguće uraditi", kazala je Gvozdenović, zaključujući da su promjene ličnih navika presudne za očuvanje okoline i izgradnju zdravije budućnosti.