RTV Budva aplikacija Program uživo, vijesti i obavještenja
Nabavite na Google Play
Društvo Autor: N.D. Izvor: RTV Budva

Istraživanje Savjeta za regionalnu saradnju: Građani Zapadnog Balkana se osjećaju sigurnije, ali su svakodnevne brige i dalje prisutne

Građani širom Zapadnog Balkana se osjećaju sigurnije nego prije godinu dana, ali sve veći troškovi života, emigracija, dezinformacije i kibernetički kriminal i dalje utiču na njihov osjećaj sigurnosti, prema godišnjem istraživanju mišljenja javnosti o bezbjednosti pod nazivom SecuriMeter 2026, koje sprovodi Savjet za regionalnu saradnju (RCC), a koje je predstavljeno juče na skupu u okviru Beogradske bezbjednosne konferencije.

Kako su saopštili iz RCC, nalazi prikazuju region u kojem se percepcija sigurnosti poboljšava, ali i u kojem se sigurnost sve više sagledava kroz prizmu svakodnevnog života, ekonomske stabilnosti, povjerenja u institucije i vjere u budućnost.

“Skoro polovina ispitanika (49 odsto) sada smatra da je Zapadni Balkan sigurno mjesto za život, što je povećanje u odnosu na 38 odsto iz 2025. godine, dok 64 odsto navodi relativno visok stepen lične sigurnosti. Međutim, brojni razlozi za brigu su i dalje prisutni. Naime, 83 odsto ispitanika je zabrinuto zbog troškova života i inflacije, 78 odsto zbog depopulacije i emigracije, 72 odsto zbog dezinformacija i lažnih vijesti, 70 odsto zbog kibernetičkog kriminala i prevara na internetu, a 68 odsto zbog organiziranog kriminala”, navodi se u saopštenju.

Šef Političkog odjela Savjeta za regionalnu saradnju Pavle Janković, koji je vodio diskusiju, naveo je da sigurnost ne podrazumijeva samo zaštitu građana od tradicionalnih prijetnji.

“Ona podrazumijeva i mogućnost dostojanstvenog života, povjerenja u institucije zadužene da štite građane i vjeru u budućnost za sebe i svoju porodicu u ovom regionu. SecuriMeter nam daje dragocjen uvid u u ono što je važno, odnosno jasno razumijevanje onoga čega se ljudi zaista plaše kao i onoga što očekuju. Za RCC, ovi nalazi predstavljaju važan dokaz i podatke za utvrđivanje zajedničkih izazova, poticanje dijaloga i podršku regionalnim odgovorima koji donose konkretne promjene u životima građana”, rekao je Janković.

Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na mlađe generacije u regionu.

“Dok 65 odsto ispitanika nema nikakve namjere da se seli u inostranstvo, 58 odsto mladih dobi između 18 i 24 godine razmišlja o tome da živi i radni negdje drugo. Ekonomska nesigurnost dodatno produbljuje brige građana. Samo jedan od tri ispitanika kaže da bi mogao pokriti neočekivan trošak od 1.000 eura bez posuđivanja novca ili oslanjanja na druge. Istovremeno, 55 odsto ima malo ili nimalo povjerenja u sposobnost svoje zajednice da se oporavi od ozbiljne krize”, dodaju iz RCC.

Predstavljajući nalaze istraživanja, savjetnik za sigurnost u Savjetu za regionalnu saradnju Aner Zuković istakao je odnos između percepcija sigurnosti, ekonomskih pritisaka i povjerenja u institucije.

„Ono što ove godine posebno dolazi do izražaja je kontrast između sve pozitivnijih percepcija sigurnosti i kontinuirane zabrinutosti građana oko svakodnevnog života. Iako se građani mogu osjećati sigurnije u neposrednom okruženju, to ne znači nužno da sa istim osjećajem sigurnosti gledaju na svoju budućnost. Kada više od osam od deset ispitanika brine zbog troškova života a više od polovine mladih odraslih osoba razmišlja o odlasku u inostranstvo, moramo uvidjeti da su ekonomska sigurnost, prilike i otpornost sastavni dio šire slike o sigurnosti. Ovo nisu odvojena pitanja već uzajamno povezani izazovi za koje su potrebni promišljeni i koordinirani odgovori zasnovani na podacima i dokazima”, rekao je Zuković.

Nakon prezentacije uslijedila je diskusija u kojoj su učestvovali Adnan Efendić, profesor ekonomije na Univerzitetu u Sarajevu, Jorida Shytaj, izvršna direktorica nezavisne organizacije Europe Plus, Filip Ejdus, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje i Dane Taleski, istaknuti saradnik na Institutu Prespa i bivši ambasador Sjeverne Makedonije u NATO-u.

Razgovaralo se o tome šta zabrinutosti građana u pogledu sigurnosti znači i kako utiče na povjerenje u institucije, ekonomsku otpornost i regionalnu saradnju, pri čemu je istaknuta važnost utvrđivanja odgovora na zajedničke izazove koji su utemeljeni na dokazima.

Istraživanje ukazuje i na kontinuirane izazove vezane za korupciju, povjerenje u institucije i jednak tretman.

“Više od tri četvrtine ispitanika (77 odsto) smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovoj ekonomiji, iako to predstavlja pad u odnosu na 86 odsto zabilježenih 2023. godine. Više od polovine (52 odsto) ispitanika se ne slaže sa tvrdnjom da javne institucije jednako postupaju prema svim građanima, dok povjerenje u političke stranke iznosi samo 16 odsto, što je najniži stepen povjerenja među svim institucijama obuhvaćenim istraživanjem”, navodi se u saopštenju RCC.

Digitalna sigurnost i pouzdanost informacija predstavljaju još jedan značajan razlog za zabrinutost.

“Skoro tri četvrtine (74 odsto) ispitanika je zabrinuto zbog mogućnosti krađe ličnih podataka, dok 72 odsto brine mogućnost da privatne firme ili internetske platforme zloupotrebljavaju njihove podatke. Istraživanje se bavilo i mišljenjima građana o organiziranom kriminalu, ilegalnom vatrenom oružju, migracijama i međunarodnim sigurnosnim izazovima. Više od polovine ispitanika (53 odsto) se osjeća ugroženo zbog ilegalnog posjedovanja i zloupotrebe oružja u svom susjedstvu, iako je njih 84 odsto reklo da ne bi razmatrali mogućnost posjedovanja oružja. Stavovi građana prema imigracijama su i dalje podijeljeni. Naime, 48 odsto smatra da imigracija dovodi do povećanja stope kriminala dok 21 odsto prepoznaje ulogu imigranata u popunjavanju važnih radnih mjesta. Ovi nalazi odražavaju mišljenje javnosti a ne potvrđeni uticaj imigracija”, saopštili su iz RCC.

Savjet za regionalnu saradnju se, kroz istraživanje SecuriMeter, kontinuirano stara da se mišljenja građana uvažavaju u okviru regionalnog dijaloga o sigurnosti a kreatorima politika, institucijama, istraživačima i međunarodnim partnerima pruža uporedive podatke koji im mogu pomoći u donošenju informisanih odluka i jačanju saradnje širom Zapadnog Balkana.

Istraživanje SecuriMeter 2026. sprovedeno je između 1. i 17. septembra 2026. godine i obuhvatilo je 6.003 odrasle osobe iz svih dijelova Zapadnog Balkana.

Razgovori su vođeni uživo korištenjem metode CAPI, odnosno računarski potpomognutog anketiranja. Upitnik je obuhvatao 42 tematska i 17 demografskih i pitanja za provjeru.