Društvo Autor: N.D. Izvor: RTV Budva

Ko je ko u crnogorskoj nauci prema međunarodnoj ARBU listi

Regionalna platforma ARBU (Academic Ranking of Balkan Universities) objavila je novi presjek rangiranja istraživača i akademskih ustanova, koji pruža uvid u crnogorsku naučnu zajednicu kroz kriterijum citiranosti naučnih radova. 

Foto: Arbu
Foto: Arbu

Rezultati ukazuju na izrazitu dominaciju Univerziteta Crne Gore (UCG), ali i naglašavaju potrebu za pravilnim razumijevanjem primijenjene metodologije.

Metodologija: Kako se vrši rangiranje?

Prema zvaničnoj metodologiji ARBU platforme, osnovni i jedini kriterijum za rangiranje jeste ukupan broj citata evidentiranih na platformi Google Scholar.

Bez dodatnih indeksa: Rangiranje ne uzima u obzir parametre poput h-indeksa ili i10-indeksa.

Vremenski okvir: Obuhvaćen je ukupan broj citata tokom čitave karijere, a ne samo u posljednjih pet godina.

Šta znači citiranost: Broj citata ukazuje na to koliko su radovi određenog autora pominjani u drugim publikacijama, odnosno koliki uticaj i prisutnost imaju u naučnoj literaturi.

Top 20 istraživača u Crnoj Gori

Na čelu crnogorske liste nalazi se prof. dr Nataša Raičević sa Univerziteta Crne Gore. Od ukupno 20 vodećih istraživača, čak 16 dolazi sa UCG-a, tri sa Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), dok je jedan istraživač povezan sa Univerzitetom Donja Gorica (UDG).

  1. Nataša Raičević – Univerzitet Crne Gore
  2. Duško Bjelica – Univerzitet Crne Gore
  3. Aneta Bošković – Univerzitet Crne Gore
  4. Stevo Popović – Univerzitet Crne Gore
  5. Ljubiša Stanković – Univerzitet Crne Gore
  6. Gordana Lastovicka-Medin – Univerzitet Crne Gore
  7. Slobodan Backović – Crnogorska akademija nauka i umjetnosti
  8. Ivana Pićurić – Univerzitet Crne Gore
  9. Vladimir Pešić – Univerzitet Crne Gore
  10. Igor Đurović – Univerzitet Crne Gore
  11. Srđan Stanković – Univerzitet Crne Gore
  12. Gordan Karaman – Crnogorska akademija nauka i umjetnosti
  13. Velibor Spalević – Univerzitet Crne Gore
  14. Jovan Gardašević – Univerzitet Crne Gore
  15. Srđan Krčo – Univerzitet Donja Gorica
  16. Miloš Daković – Univerzitet Crne Gore
  17. Irena Orović – Univerzitet Crne Gore
  18. Gordana Mijović – Univerzitet Crne Gore
  19. Zoran Stojanović – Crnogorska akademija nauka i umjetnosti
  20. Sanja Peković – Univerzitet Crne Gore

Vodeći istraživači po naučnim oblastima

Zbog specifičnosti različitih disciplina, ARBU omogućava i poređenje unutar pojedinačnih naučnih oblasti. Pokazatelj „Rank %“ od 100% označava prvorangiranog autora u datoj kategoriji:

Prirodne nauke: Prvo mjesto zauzima Nataša Raičević (UCG, 100%), a slijede Gordana Lastovicka-Medin (UCG, 26,36%) i Slobodan Backović (CANU, 22,96%).

Inženjerstvo i tehnologija: Lidersku poziciju drži Ljubiša Stanković (UCG, 100%), dok su na drugom i trećem mjestu Igor Đurović (UCG, 56,19%) i Srđan Stanković (UCG, 44,4%).

Humanističke nauke i umjetnost: Na prvom mjestu je Duško Bjelica (UCG, 100%), prate ga Jovan Gardašević (UCG, 13,58%) i Zoran Stojanović (CANU, 10,1%).

Medicinske nauke: Prvorangirana je Aneta Bošković (UCG, 100%), ispred Gordane Mijović (UCG, 10,37%) i Lejle Gurbete Pokvić (UDG, 8,64%).

Poljoprivreda i šumarstvo (Biotehničke nauke): Prvo mjesto pripada Veliboru Spaleviću (UCG, 100%), a slijede Milić Ćurović (UCG, 38,83%) i Zoran Jovović (UCG, 22,47%).

Pogled na region: Ko predvodi susjedne zemlje?

Prema nacionalnim presjecima ARBU liste za sve naučne discipline, vodeći istraživači u zemljama regiona su:

Slovenija: Marko Mikuž (Međunarodna postdiplomska škola „Jožef Stefan“).

Srbija: Mihajlo Jakovljević (Univerzitet u Kragujevcu).

Hrvatska: Ivica Puljak (Univerzitet u Splitu).

Sjeverna Makedonija: Saško Kedev (Univerzitet „Sveti Ćirilo i Metodije“ u Skoplju).

Bosna i Hercegovina: Olja Đorđić (Univerzitet u Banjoj Luci).

Albanija: Silva Tafaj (Medicinski univerzitet u Tirani).

Crna Gora: Nataša Raičević (Univerzitet Crne Gore)

Tumačenje rezultata i doseg liste

Iako je citiranost značajan pokazatelj naučnog uticaja, ona ne obuhvata sve komponente akademskog rada. Cjelokupan doprinos istraživača zahtijeva i vrednovanje kvaliteta nastave, mentorstva, originalnosti radova i njihove praktične primjene.

Pored toga, važno je napomenuti da se obrasci citiranja znatno razlikuju među naukama, dok jezičke prepreke mogu uticati na vidljivost radova objavljenih na regionalnim jezicima. Takođe, kolonu „Rank %“ ne treba tumačiti kao procenat naučnog kvaliteta ili učešća u crnogorskoj nauci, već isključivo kao relativnu poziciju unutar date baze.

Glavna vrijednost ove liste za crnogorsku javnost jeste transparentan uvid u objektivne parametre citiranosti, čime se otvara prostor za dalju stručnu raspravu o načinu vrednovanja i podrške naučnom radu.