„Komske bajke“ otvorile treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici

Treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici otpočeo je predstavljanjem trilogije „Komske bajke“, zajednički književni poduhvat Sonje Živaljević, Velimira Ralevića i Žarka Vučinića.

Ova ekološko-fantastična trilogija čitaoce uvodi u čarobni svijet crnogorskih Komova, u kom se prepliću istorija, legende i elementi fantastike – vile, zmajevi i divovi. Kroz avanture junaka autori govore i o odnosu čovjeka prema prirodi, prijateljstvu, ljubavi i odgovornosti prema prostoru u kojem živimo.

Govoreći o nastanku trilogije, Sonja Živaljević otkrila je da je ideja o knjizi koja bi na jednom prostoru objedinila svijet različitih bića – vila, zmajeva i drugih mitskih stvorenja – nastala iz njenog odnosa prema Komovima.

„Pošto sam često prolazila pored Komova, gledala ih i razmišljala, pomislila sam kako bi bilo dobro napisati knjigu o njima. Vidjela sam već naslovnicu knjige, tri vrha, komske vile, zmajeve. Tri vrha, tri pisca, pomislila sam – bilo bi dobro da budu i tri knjige. I evo ih”, kazala je Živaljević.

Trećeg dana predstavljen je i roman „Piramida duša“ albanskog književnika Virđila Mučija. Govoreći o knjizi, glavni urednik IP Clio Zoran Hamović istakao je da, uprkos mnoštvu knjiga koje svakodnevno dolaze do čitalaca, uvijek postoje one koje se izdvajaju posebnošću, a takva je, prema njegovim riječima, Mučijeva “Piramida duša”.

Govoreći o Mučijevom životnom i profesionalnom putu, Hamović je istakao i njegovu vezu sa Beogradom, gdje je proveo dugi niz godina u diplomatskoj službi, kao i značajno mjesto koje Muči zauzima u albanskoj književnosti i kulturi. Muči je govorio o Gogolju i njegovom uticaju na roman, posebno o „Mrtvim dušama“, jednom od njegovih omiljenih djela. On se osvrnuo na društveni i istorijski kontekst romana, navodeći da su ga inspirisale društvene i ekonomske promjene u Albaniji tokom prvih godina tranzicije.

„U Albaniji prvih deset godina devedesetih, u jednom euforičnom periodu tranzicije, lica kao Gogoljeve mrtve duše bila su svuda oko nas. Ta realnost me nadahnula”, kazao je Muči.

Glavni junak romana, kako je pojasnio, rođen je u Americi i radio je kao broker, ali nakon neuspjeha i izlaska iz zatvora dolazi u Albaniju, u potrazi za svojevrsnim pročišćenjem duše i mirom. Mislio je da će u Albaniji pronaći društvo koje je imuno na probleme surovog kapitalizma, ali se suočava sa stvarnošću koja je daleko od njegovih očekivanja.

Muči je svoj roman opisao i kao svojevrsnu “antipoemu”, u kojoj su likovi uglavnom antiheroji, a njihova potraga za novim početkom istovremeno postaje suočavanje sa društvom u tranziciji.

3D izložba „Biblioteke pristupačnih formata – Kultura svima“ otvorena je u sklopu Međunarodnog festivala književnosti.

“Izložba je jasan pokazatelj da naše institucije mogu postati inkluzivnije i pristupačnije svima. Biblioteka pristupačnih formata nam je putokaz da kulturni sadržaji nemaju barijeru i da mogu da pripadaju svima”, poručila je otvarajući izložbu sekretarka za kulturu Glavnog grada Lina Lakić. Riječ je o izložbi koja otvara prostor za savremene i pristupačnije načine upoznavanja sa kulturnim sadržajima i znamenitostima Crne Gore.

“Ovo nije ljubavni roman” autorke Aleksandre Jovanović prezentovan je podgoričkoj publici trećeg dana Međunarodnog festivala književnosti. Autorkin treći roman za tinejdžere i mlade objavljen je prošle godine u izdanju Kreativnog centra i ulazi u odnos romantične komedije.

“Krenula sam od žanra, prije osmišljavanja same priče i moje omiljene junakinje Ljubice koja voli ljubavne filmove. U pitanju je dekonsktrukcija žanra, pozabavila sam se klišeima i izokrenula ih naopačke. Glavnu junakinju, opsjednutu žanrom, koja je poželjela da joj život bude Netflixova serija na Balkanu, život demantuje, suočava sa realnostima, da stvaran život nije ljubavni film/roman. Prisutni su klišei kao što su ljubljenje na kiši, lov po aerodromu, ispadanje knjiga po hodnicima škola, najpopularniji dečko se zaljubi u stidljivu curu, ni po čemu posebnu, osim što čita i sl. Roman obiluje pogrešnim očekivanjima, introspektivnošću…”, pojasnila je Jovanović na predstavljanju.