Lakušić: Naučni nalazi ne podržavaju isključivu tvrdnju Burića o Boljim Sestrama

Dosadašnji predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić reagovao je na izjavu profesora Mihaila Burića da iskopavanje šljunka iz korita Morače nema veze sa smanjenjem kapaciteta izvorišta Bolje Sestre, navodeći da takva tvrdnja nije u skladu sa rezultatima naučnih istraživanja. Lakušić tvrdi da naučni rad devet autora ukazuje na neodrživu eksploataciju aluvijalnih sedimenata iz korita i sa obala Morače kao glavni uzrok narušavanja sistema prihranjivanja izvora.

Tvrdnja da iskopavanje šljunka iz Morače „ama baš nikakve veze nema“ sa padom izdašnosti Boljih Sestara nije u skladu sa nalazima naučnog rada devet autora, koji upravo neodrživu eksploataciju aluvijalnih sedimenata iz korita i sa obala Morače označavaju kao glavni uzrok narušavanja sistema prihranjivanja izvora, tvrdi dosadašnji predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

"Povodom izjave profesora Mihaila Burića, koju su objavili mediji, da iskopavanje šljunka iz korita Morače 'ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvora', smatram potrebnim da reagujem i javnost upoznam sa rezultatima naučnih istraživanja sprovedenih upravo na području Boljih Sestara, Morače i Grbavaca", rekao je Lakušić.

On kaže da ne spori da klimatske promjene, sušni periodi, visoke temperature i povećana evapotranspiracija mogu uticati na vodni režim.

Međutim, kako je kazao, jedno je ukazati na klimatski faktor, a sasvim drugo isključivo tvrditi da višegodišnje vađenje ogromnih količina šljunka, produbljivanje korita Morače, iskopavanje materijala sa njenih obala i snižavanje nivoa podzemnih voda nemaju nikakve veze sa padom izdašnosti izvora.

"Upravo je takva isključivost sporna, jer naspram te tvrdnje stoje rezultati recenziranog naučnog rada devet autora, objavljenog u decembru 2025. godine u međunarodnom časopisu Hydrogeology Journal, posvećenog upravo sistemu Boljih Sestara. Autori su Zoran Stevanović, Milan Radulović, Hans Zojer, Veljko Marinović, Branislav Petrović, Goran Sekulić, Hartmut Zojer, Golub Ćulafić i Maksim Matović.Profesor Burić naglašava da je izvor u krečnjaku, a ne u šljunku. To niko ne spori. Bolje Sestre jesu kraški izvor i voda ističe iz karbonatnih stijena, ali suštinsko pitanje nije samo iz koje stijene voda ističe, već odakle dolazi i na koji način se kraški sistem prihranjuje", kaže Lakušić.

Prema njegovim riječima, autori naučnog rada Bolje Sestre definišu kao kompozitni karstno-aluvijalni vodonosni sistem sa dvostrukim mehanizmom prihranjivanja.

"Tokom vlažnog perioda dominira kraško prihranjivanje, dok u sušnom periodu značajnu ulogu ima aluvijalni vodonosnik povezan sa Moračom. Zato činjenica da voda ističe iz krečnjaka ne znači da Morača, njen aluvijum i podzemne vode nemaju uticaja na izdašnost izvora.Najvažnije je što autori kao glavni uzrok smanjenja izdašnosti navode neodrživu eksploataciju aluvijalnih sedimenata iz korita i sa obala Morače, koja je dovodila do produbljivanja korita, promjena u priobalnom pojasu, narušavanja hidrauličke povezanosti i smanjenja prihranjivanja sistema", navodi u saopštenju Lakušić.

Kako je kazao, na području Grbavaca registrovano je snižavanje nivoa podzemnih voda u bunarima za oko 3,5 metara, dok su brojni plitki bunari presušili. Autori taj pad povezuju sa produbljivanjem korita Morače i dugogodišnjom eksploatacijom šljunka iz korita i sa njegovih obala.

Dodatno, kako navodi, traserski eksperiment iz aprila 2021. godine pokazao je podzemnu vezu područja Grbavaca sa Boljim Sestrama, natrijum-fluorescein unesen na obodu Grbavačkog polja registrovan je na izvorištu nakon 64 sata. Istraživanje je, pored traserskih ispitivanja, obuhvatilo hidrogeološka i hidrometrijska mjerenja, hidrohemijske i izotopske analize, praćenje podzemnih voda i proračun vodnog bilansa.

Kako je kazao, kada različite naučne metode upućuju u istom pravcu, onda se njihovi rezultati ne mogu zanemariti jednom isključivom rečenicom.

Kaže da autori nijesu zanemarili klimatske promjene, padavine, temperature i evapotranspiraciju. Ipak, ukazuju da drugi kraški izvori u širem regionu nijesu zabilježili uporediv pad izdašnosti i da klimatski faktor sam po sebi ne objašnjava dramatičan pad Boljih Sestara.

Istovremeno, navodi Lakušić, snažan pad izdašnosti vremenski se poklapa sa periodom intenzivne eksploatacije šljunka, produbljivanja korita Morače i iskopavanja aluvijalnog materijala sa njenih obala.

Zato je, kako ističe, naučno opravdano reći da klimatske promjene predstavljaju jedan od faktora, ali nije opravdano isključivo tvrditi da eksploatacija šljunka i promjene izazvane u koritu i priobalnom pojasu nemaju nikakve veze sa problemom padom izdašnosti izvorišta Bolje Sestre.

Upravo, kako kaže, tu naučni nalazi devet autora govore drugačije.

"Ne želim da se ova tema svede na ličnu polemiku Mihaila Burića i Zorana Lakušića. Pitanje je mnogo ozbiljnije, radi se o zaštiti jednog od najvažnijih izvorišta u Crnoj Gori i sigurnosti vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja. Ako postoje novija naučna istraživanja koja pobijaju nalaze ovih devet autora, treba ih predstaviti javnosti. Ako postoje mjerenja koja dokazuju da produbljivanje korita Morače, iskopavanje sa njenih obala i pad nivoa podzemnih voda nemaju uticaja na Bolje Sestre, i njih treba objaviti. To bi bila ozbiljna i korisna stručna rasprava.Međutim, isključivu tvrdnju da iskopavanje šljunka „ama baš nikakve veze nema“ sa Boljim Sestrama teško je pomiriti sa naučnim nalazima koji upravo tu povezanost opisuju i potkrepljuju različitim metodama", naglašava Lakušić.

Prema njegovim riječima, naučni rad devet autora, mjerenja i rezultati istraživanja ne mogu se poništiti jednom isključivom rečenicom, ma koliko ona bila izrečena samouvjereno.

"Ako neko tvrdi da eksploatacija šljunka, produbljivanje korita Morače i iskopavanje šljunka sa njenih obala nemaju „ama baš nikakve veze“ sa Boljim Sestrama, onda je red da takvu tvrdnju potkrijepi naučnim radom, mjerenjima i dokazima koji mogu da ospore postojeće nalaze.Zato se ovdje više ne postavlja samo pitanje ko je u pravu, već da li ćemo se rukovoditi naučnim činjenicama i javnim interesom zaštite izvorišta, ili ćemo relativizovanjem rezultata istraživanja otvoriti prostor za nastavak eksploatacije šljunka bez pune procjene posljedica po Moraču, podzemne vode i Bolje Sestre", rekao je Lakušić.

Kako je rekao, takav pristup ne smije ni posredno voditi ka aboliranju odgovornih za ogromnu štetu nanesenu životnoj sredini, niti relativizovati pitanje nezakonito stečenog profita koji se, prema javno iznošenim procjenama, mjeri desetinama, pa i stotinama miliona eura.

"Ne ulazim u motive bilo koga, ali upozoravam na moguće posljedice takvog pristupa. Bolje Sestre su isuviše važne za Crnu Goru da bi njihova budućnost zavisila od isključivih ocjena bilo kog pojedinca, ma kakav stručni autoritet imao. O njihovoj zaštiti moraju odlučivati nauka, provjerljivi podaci, rezultati mjerenja i javni interes, a odgovornost za devastaciju Morače mora se utvrđivati na osnovu zakona i činjenica, a ne potiskivati tvrdnjama koje postojeće naučne nalaze jednostavno zanemaruju", poručio je Lakušić.