Marković: Žrtvama obezbijediti podršku tokom cijelog krivičnog postupka
Žrtve krivičnih djela moraju imati odgovarajuću podršku tokom cijelog krivičnog postupka, a nadležne institucije moraju djelovati koordinisano, uz jasno definisane i ujednačene standarde, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
On je, na Regionalnoj konferenciji o iskustvima podrške žrtvama i svjedocima u Podgorici, kazao da pitanje prava žrtava nije samo pitanje ostvarivanja njihovih prava i podrške, već i dostojanstva.
"Dugo smo žrtve krivičnih djela tretirali kao dokazno sredstvo, kao pitanje u krivičnom postupku koji se tiče isključivo imovinskopravnog zahtjeva, ali ih nismo prepoznavali u onom svojstvu u kojem ih danas prepoznajemo", rekao je Marković.
Govoreći o unapređenju položaja žrtava u krivičnom postupku, Marković je istakao da se Crna Gora nalazi na prekretnici u razvoju krivičnoprocesnog sistema, budući da se izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku žrtva prvi put prepoznaje kao subjekt krivičnog postupka, čime se nacionalno zakonodavstvo usklađuje sa pravom Evropske unije (EU).
Marković je ukazao da te izmjene, kojima se dodatno unapređuje položaj žrtve u krivičnom postupku, pred nadležne institucije, a posebno pravosudne organe, postavljaju značajan zadatak, da nova zakonska rješenja dosljedno primijene u praksi.
"Danas postoji značajan interes, kako na nacionalnom tako i na regionalnom i međunarodnom nivou, za uspostavljanje jasnih i ujednačenih standarda u postupanju prema žrtvama krivičnih djela, kako bi se osigurao njihov ravnopravan tretman i odgovarajuća podrška tokom cijelog postupka", rekao je Marković.
Kako je istakao, uz podršku UNDP-a, EU i drugih međunarodnih partnera, u prethodnom periodu započeto je uspostavljanje sistema podrške žrtvama.
"Iskustva i primjeri dobre prakse zemalja regiona mogu imati posebnu vrijednost u daljem razvoju institucionalnih kapaciteta i procedura", naveo je Marković.
On je posebno ukazao na značaj uspostavljanja stručnih službi za podršku žrtvama, po uzoru na postojeću Službe za podršku maloljetnicima koja ima visoke standarde, koji će garantovati poštovanje dostojanstva žrtava i spriječiti njihovu sekundarnu viktimizaciju.
Marković je naglasio da ne treba dozvoliti da žrtva ponovo prolazi kroz traumu, dodajući da zato institucionalni odgovor mora biti adekvatan.
“Da bi bio adekvatan, sve institucije koje dolaze u dodir sa žrtvama, od samog izvršenja kirivčnog djela, odnosno od prijavljivanja krivičnog djela do donošenja odluke moraju da djeluju ujedinjeno i sa istim standardima”, poručio je Marković.
Prema njegovim riječima, važno je da stručne službe za podršku žrtvama i pravosudne institucije budu osposobljene da sarađuju u punom kapacitetu, uz jasno definisane standarde i koordinisano djelovanje.
"Samo na taj način možemo obezbijediti da žrtve tokom cijelog postupka dobiju odgovarajuću podršku i da imaju povjerenje u institucije sistema“, poručio je Marković.
Menadžer programa za vladavinu prava u Delegaciji EU Đanandrea Vila istakao je današnju konferenciju kao priliku da Crna Gora pokaže napredak koji je ostvarila u podršci žrtvama tokom posljednjih godina, podsećajući da Strategija za zaštitu prava žrtava zajedno za Strategijom za procesuiranje ratnih zločina, predstavljaju čvrst okvir za unapređenje ove oblasti koji je EU podržala.
„Za EU, zaštita prava žrtava predstavlja ključni dio procesa pristupanja EU. Napredak se ne ogleda samo u istragama i presudama, već i u tome da li žrtve dobijaju adekvatnu podršku i mogu učestvovati u postupcima dostojanstveno i bez straha", rekao je Vila.
Kako je dodao, EU ostaje posvećena pružanju podrške partnerima u regionu u toj oblasti.
"A kada je riječ o Crnoj Gori, ta podrška će se sigurno nastaviti i nakon predstojećih sastanaka u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24“, istakao je Vila.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekatarina Paniklova, kazala je da su zakonodavstvo, institucije, istrage i sudske odluke nesumnjivo ključni temelji vladavine prava, ali da pravdu moramo razumjeti kroz iskustva ljudi kojima ona treba da služi, jer za žrtve i preživjele put do pravde može biti dug i bolan.
„Pravda se ne može mjeriti samo ishodom sudskih postupaka, već i načinom na koji su žrtve tretirane tokom cijelog procesa: da li su bile saslušane, informisane, zaštićene i podržane. Podrška žrtvama i svjedocima mora biti prepoznata kao sastavni dio efikasnog, dostupnog pravosudnog sistema, utemeljenog u principima ljudskih prava. U UNDP-u tranzicionu pravdu vidimo kao ulaganje u budućnost i izgradnju mirnih, inkluzivnih i otpornih društava“, naglasila je Paniklova.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, tokom skupa su razmatrani evropski i regionalni modeli podrške, iskustva u primjeni međunarodnih standarda, kao i mogućnosti za unapređenje institucionalnih kapaciteta i jačanje saradnje pravosudnih institucija i organizacija koje pružaju podršku žrtvama.
"Poseban fokus je na razvoju održivih i dostupnih mehanizama podrške, prevenciji sekundarne viktimizacije i unapređenju pristupa pravosuđu koji uvažava potrebe i iskustva žrtava i svjedoka", kaže se u saopštenju.