Marta Kos: Optimista sam da će Crna Gora i Hrvatska riješiti otvorena pitanja do kraja godine

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je sredinom sedmice u Briselu godišnji izvještaj o proširenju Evropske unije, u kojem Evropska komisija ocjenjuje napredak zemalja kandidata za članstvo.

Dok su četiri najaktivnije zemlje – Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina – ostvarile brojne pozitivne pomake, u ostalim zemljama postoji značajan nedostatak političke volje za evropski put, što se prvenstveno odnosi na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

N1 Slovenija: Podgorica je zaista riješila dva od osam hrvatskih zahtjeva, ali neka od najtežih pitanja i dalje su otvorena. Koliko je realno potpisivanje pristupnog ugovora sa Crnom Gorom do ljeta 2027. godine, imajući u vidu da Zagreb drži sve konce u svojim rukama i da još uvijek ne postoji kvalifikovana većina za odlučivanje o proširenju?

” U pregovorima o pristupanju paralelno se odvijaju dva procesa. Jedan je tehnički, u okviru kojeg zemlja mora da uskladi svoj pravni sistem sa sistemom Evropske unije. Drugi se odnosi na dinamiku odnosa između država članica i država kandidata.

Pomenuli ste Crnu Goru i Hrvatsku. Ovo je tipičan primjer kako neriješena pitanja iz naše zajedničke prošlosti utiču na ono što se dešava u ovim zemljama, odnosno između njih, više od 30 godina nakon raspada Jugoslavije.

Bilateralni odnosi, u ovom konkretnom slučaju između Hrvatske i Crne Gore, nijesu dio tehničkih pregovora. Međutim, svima je jasno da će dvije zemlje morati da riješe otvorena pitanja prije nego što Crna Gora postane članica Evropske unije.

Unošenje sopstvenih interesa u pregovarački proces nije ništa novo – u Evropskoj uniji smo s tim odavno upoznati. Pitanje je da li se insistiranje na sopstvenim interesima u pregovaračkom procesu ispoljava kroz blokiranje ili kroz spremnost obje zemlje da naprave korak naprijed u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Rješavanje pitanja iz prošlosti nekadašnje zajedničke države, odnosno suočavanje s njom, nije uvijek lako. Mnogo toga što Hrvatska sada zahtijeva od Crne Gore odnosi se na period kada je Crna Gora još bila dio Jugoslavije, odnosno državne zajednice koja je nakon njenog raspada ostala sa Srbijom.

Optimista sam jer su određeni koraci već preduzeti i nadam se da će preostala pitanja biti riješena do kraja godine. Ukoliko ne budu riješena, dvije zemlje će makar morati da se dogovore o načinu na koji će ih riješiti.