Nesvakidašnji poduhvat u Crmnici: Đuro Marković muzikom brani 800 čokota loze od ptica
Dok zrijenje grožđa donosi najveće izazove vinogradarima, poznati mještanin Sotonića pronašao je inovativan i miran način da sačuva svoj rod od peratih štetočina.
Faza dozrijevanja grožđa za svakog je vinogradara najvažniji, ali ujedno i najosjetljiviji period u godini. Nakon mjeseci trudoljubivog rada i pažljive njege loze, sočni plodovi postaju prepoznatljiva meta štetočinama. Najveće muke uzrokuju ptice, čiji nenadani preleti u kratkom roku mogu obrati rod, oštetiti grozdove i obezvrijediti uloženi rad, što je naročito izraženo u zasadima u blizini šumskih pojaseva.
Ovaj problem je veoma uočljiv u Crmnici, kraju koji se odvajkada diči bogatom vinogradarskom tradicijom. Demografski pad, napuštanje sela i sve manja svakodnevna prisutnost težaka u vinogradima stvorili su idealne uslove da ptice bez ometanja napadaju zasade. Najveće štete nastaju upravo u trenucima kada grožđe dostigne punu zrelost, jer ptice bez greške odabiraju najslađe plodove.
Pored ptica, vinogradima povremeno prijete i četvoronožni gosti poput jazavaca, lisica i divljih svinja, mada se od njih uzgajivači daleko lakše ograđuju. Zbog toga je od ključnog značaja blagovremeno prepoznati opasnost i primijeniti efikasne mjere zaštite prije samog berbenog finiša.
U Crmnici je gotovo nemoguće naći vinograd koji pošteđen ovog problema. Ipak, pojedini mještani pronalaze originalne načine kako da spase plodove svoje loze. Jedan od njih je i Đuro Marković iz Sotonića, koji potvrdjuje da ptice prave ozbiljne gubitke u domaćinstvima.
„Među pticama koje prave najveću štetu prednjače čvorci i kosići, a grožđe napadaju i jazavci, lisice i divlje svinje, od kojih se ipak lakše zaštititi. Selo polako odumire, malo je naroda na imanjima i to pticama stvara savršen ambijent. Štetu prave uglavnom u ranim jutarnjim satima i popodne, tačno znajući koje je zrno zrelo i spremno za jelo“, objašnjava Marković.
Potraga za efikasnim rješenjem trajala je godinama.
„Probao sam razne metode. Prošle godine sam koristio takozvani top, koji jeste djelotvoran, ali nije prikladan za seosku sredinu gdje ljudi žive i dolaze da odmore. Pucanj na svaka dva minuta remeti komšijski mir. Probao sam i sa maketama ptica grabljivica, kao i sa sovom buljinom čiji zvukovi plaše kosiće i čvorke, ali čim se ptice naviknu na te zvukove, efekat nestaje“, navodi ovaj vinogradar.
Ove sezone odlučio se za potpuno drugačiji pristup – zvučnu barijeru u vidu muzike.
„Ljetos sam primijenio nešto novo – pustio sam muziku. Ptice reaguju na određene tonove koji im smetaju i drže ih na odstojanju. Uključim radio oko 17 časova i pustim ga da radi sve do 10 ili 11 sati narednog jutra. To je upravo period kada su ptice najaktivnije u uništavanju zrelih zrna“, ističe Marković.
Zahvaljujući ovom nesvakidašnjem izboru, Marković uspješno štiti oko 800 čokota loze podignutih neposredno uz porodičnu kuću, a prvi rezultati pokazuju da je metoda izuzetno uspješna.
On dodaje i zapažanje da ptice u vinograde često ne dolaze samo zbog hrane, već i zbog žeđi u toplim ljetnjim danima, te podsjeća na preporuku stručnjaka da su zaštitne mreže, iako ih sam još nije postavio, dugoročno najsigurniji vid zaštite zasada.