RTV Budva aplikacija Program uživo, vijesti i obavještenja
Nabavite na Google Play
Društvo Autor: J.M. Izvor: RTV Budva

Nikčević: Digitalni algoritmi pojačavaju sklonost ka poznatom i sužavaju pogled na svijet

Programska menadžerka u NVO 35mm Snežana Nikčević upozorila je u autorskom tekstu za portal medijskapismenost.me da savremeni digitalni sistemi preporuka i personalizacije sadržaja mogu stvoriti iluziju da nam je čitav svijet dostupan, dok nas zapravo zatvaraju u ograničene informacione okvire koji samo potvrđuju naša postojeća uvjerenja.

Nikčević podsjeća da je više od 95 odsto ljudske istorije proteklo u lovačko-sakupljačkim zajednicama, gdje su pripadnost grupi i oprez prema nepoznatom bili ključni za opstanak, zbog čega je ljudima i danas poznato bliskije od onoga sa čim nemaju iskustva. Kada se takva biološka osnova spoji sa modernim digitalnim okruženjem, posljedice po formiranje stavova postaju značajne.

„Tehnologija nije neutralna, niti su neutralni interesi onih koji je razvijaju i kontrolišu. Na oblikovanje javnog mnjenja tradicionalni mediji odavno utiču izborom tema i načinom izvještavanja. Danas su ti mehanizmi brži, sofisticiraniji i personalizovaniji. Uz mogućnost masovnog mikrotargetiranja, različitim ljudima plasiraju se različite poruke, prilagođene njihovim interesovanjima, ponašanju i pretpostavljenim sklonostima“, navodi Nikčević.

Iako personalizacija olakšava pronalaženje filmova, muzike i informacija, problem nastaje kada ono što nam se već sviđa postane glavni kriterijum za sav budući sadržaj. Sistemi preporuka, kako pojašnjava, prate naše reakcije kako bi nas zadržali na platformi, ali ono što nas najviše angažuje nije nužno ono što nas najbolje informiše.

„Ako smo stalno okruženi sadržajima koji potvrđuju naše stavove, lakše počinjemo da vjerujemo da su oni mnogo rasprostranjeniji nego što zaista jesu, da većina ljudi razmišlja kao mi i da je naš pogled na svijet jedini razuman. Za takav odnos prema različitosti nije neophodna svjesna netolerancija. Ponekad je dovoljno da nikada nijesmo imali priliku da čujemo tuđe priče, razumijemo okolnosti u kojima drugi žive ili sagledamo situaciju iz njihove perspektive“, ističe Nikčević.

Ona ocjenjuje da digitalne platforme nijesu stvorile ljudsku sklonost ka traženju potvrde sopstvenih stavova, ali imaju moć da je prepoznaju i dodatno podstiču. Zbog toga smatra da je ključ funkcionalne pismenosti 21. vijeka u kritičkom mišljenju, koje podrazumijeva svjestan izlazak iz sopstvenih informacionih navika, praćenje različitih izvora i spremnost da preispitamo sopstvene pretpostavke.

Nikčević napominje da odgovornost ne može biti isključivo na građanima, već da oni koji razvijaju i kontrolišu platforme imaju ogromnu moć nad razumijevanjem društvenih pojava, zbog čega transparentnost algoritama i stvarna kontrola korisnika nad digitalnim okruženjem predstavljaju pitanja od javnog interesa.

„Tehnologija se razvija neuporedivo brže od naše biološke evolucije i sasvim je razumljivo da se, u pokušaju da se snađemo u tolikoj količini sadržaja, oslanjamo na ono što je neko već odabrao ili rangirao za nas. Problem nastaje kada sopstveni pogled na svijet počnemo da tretiramo kao jedini ispravan“, zaključuje Nikčević u tekstu pisanom u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.