Okrugli sto RTV Budva: Mediji na istorijskom minimumu povjerenja, društvene mreže postale globalni izvor vijesti
Društveni mediji su po prvi put postali globalno vodeći izvor vijesti pretekavši tradicionalne medije, a povjerenje u medijsku industriju nalazi se na istorijskom minimumu, ocijenjeno je u najnovijem izdanju emisije "Okrugli sto" na Televiziji Budva.
Tokom debate na temu da li tradicionalni mediji gube bitku sa društvenim mrežama, ukazano je da polarizacija društva, loš ekonomski položaj novinara i širenje dezinformacija uz pomoć vještačke inteligencije ozbiljno ugrožavaju opstanak medija kao četvrtog stuba demokratije, dok lokalni javni emiteri na primorju i dalje uspijevaju da sačuvaju povjerenje građana u kriznim situacijama.
U emisiji je predočeno istraživanje Univerziteta Oksford od 18. juna, prema kojem su društvene mreže zvanično preuzele primat u globalnom informisanju. Profesorica i književna teoretičarka Božena Jelušić, koja se bavi medijskom pismenošću, upozorila je da se u Americi već masovno gase lokalni emiteri i stvaraju takozvane "pustinje vijesti" (news deserts), što se reflektuje i na naš region gdje je povjerenje na istorijskom minimumu.
"U novinarstvu su, zahvaljujući globalnim kretanjima, pojavi tehnoloških otkrića i društvenih mreža, nastupile tektonske promjene. Drugo je jedna teška polarizacija društava, ne samo kod nas, nego i drugdje. S tim ide i sve teži i upadljivo teži ekonomski položaj ljudi u medijskoj industriji. Sve je počelo prvo otpuštanjem lektora, korektora, onih ljudi koji su činili da taj medijski iskaz bude umiven i potpuno ispravan, a onda se svela i urednička pozicija na neku vrstu servisa političkoj partiji", istakla je Jelušić.
Ona je dodala da u uslovima gdje vještačka inteligencija i *deepfake* generišu lažne vijesti, društvo dobija političke influensere i partijske botove umjesto novinara.
"Ostaje samo goli senzacionalizam društvenih mreža. Postoji samo objavljivanje vijesti koje pojačavaju emotivni odgovor publike, zbog čega dodatno nastaje polarizacija društva. U ovakvim uslovima demokratija ne da je ugrožena, nego je na koljenima", naglasila je Jelušić.
Direktorica Radio Tivta Elena Ljiljanić navela je da lokalni javni emiteri i dalje drže stabilnu poziciju kada je u pitanju povjerenje na lokalnom nivou, što potvrđuju i egzaktne brojke o posjećenosti.
"Što se tiče Radio Tivta, ako možemo da mjerimo posjete portalu, a možemo, to je brojka do koje se vrlo lako dolazi. Mi imamo između 8.000 i 13.000 posjeta svakog dana, što znači da otprilike preko 80 odsto građana Tivta uđe na portal našeg radija, a ovu brojku mjerimo sa preko dva miliona posjeta u dane samita 4. i 5. juna. Kad dođu krizne situacije, kad dođu nesreće ili prilike gdje vam je ipak riječ zvaničnika i zvaničnih izvora važna, tu Radio Tivat stvarno uživa veliko povjerenje", kazala je Ljiljanić.
Ljiljanić je, međutim, uputila apel i molbu administratorima neformalnih grupa na društvenim mrežama, upozorivši na nedostatak profesionalnih kompetencija u takvim medijskim formama.
"Popularnost tih društvenih grupa je prosto negdje čak nadišla njihova znanja, kompetencije i fizičke moći, jer takve vrste grupa sa tolikim brojem posjeta na dnevnom nivou i brojem tema kojim se bave, u uređenim sistemima vode minimum tri čovjeka poput PR-a, pravnika i social media menadžera. Radio Tivat je tu da zaštiti prava svih o kojima izvještavamo, da poštuje sve zakonske norme i da zaštiti inicijale, što je nešto što grupe na društvenim mrežama znaju da ne rade i da stvarno uđu u domen prekršajne, odnosno krivične odgovornosti", poručila je direktorica Radio Tivta.
Izostanak reakcije institucija i opasnost od malignih uticaja
Učesnice okruglog stola saglasile su se da su društvene mreže neregulisane jer se ne registruju kao medijske, već kao istraživačke organizacije, čime ostvaruju ekstra profit bez ikakve pravne odgovornosti za javnu riječ. Kao drastičan primjer nefunkcionisanja sistema i ignorisanja medijskih upita, Jelušić je navela sopstveni primjer nakon saobraćajne nezgode na kritičnoj dionici u Boki.
"Došla sam sa medicinskom kragnom koju sam dobila poštujući sve saobraćajne propise na najgoroj od svih saobraćajnica koje sam u životu uspjela da vidim, Bulevaru Jaz – Tivat. Obratila sam se Upravi za saobraćaj, ministru za saobraćaj, premijeru, poslala trojici predsjednika opština Tivta, Budve i Kotora. Vi nemate odgovore institucija. Vi zapravo nemate institucionalni odgovor na potrebe i probleme građana i sad mi preostaje da ovo pošaljem medijima", ispričala je Jelušić.
Ljiljanić je zaključila da mediji moraju biti brži i stalno na terenu kako bi preduhitrili neprovjerene informacije i manipulisanjem masama.
"Imali smo slučaj gdje je jedna osoba dovela u zabludu kompletnu crnogorsku javnost. Ja vjerujem da nije jedina. Svaku informaciju, koliko god da ona djeluje vjerodostojno na društvenim mrežama, mediji moraju da provjere. Naš zadatak je profesionalizacija i cjelogodišnje učenje", zaključila je Ljiljanić, pozvavši mlađe kolege na oprez pred naletom digitalnih algoritama.