Parcele na Jazu stižu do Strazbura
Presudama crnogorskih sudova, Kotoranin Dragan Buzdovan i još osam osoba ostali su bez 305 kvadrata morske obale na Jazu, čiji su zakonski nasljednici.
Sudski proces, koji je započeo 2011. godine po saznanju da su druga lica upisana u budvanski katastar kao nosioci prava korišćenja njihove svojine, okončan je nakon više od decenije na štetu Buzdovana i ostalih nasljednika, zbog čega taj Kotoranin namjerava da pravdu potraži u Strazburu.
Njihova imovina, koja, po riječima Buzdovana, nije mogla biti prometovana shodno Zakonu o gradsko-građevinskom zemljištu i Zakonu o morskom dobru, ipak je prodata trećem licu od strane lica koje nije vlasnik.
"Sporno zemljište je u vrijeme potpisivanja ugovora bilo gradsko-građevinsko zemljište i morska obala, dakle, prvo društvena, pa državna svojina, na kojoj promet nije bio dozvoljen u trenutku potpisivanja ugovora, kao ni danas. Zemljište koje predstavlja morsko dobro može biti isključivo predmet povraćaja ranijim zemljišnoknjižnim vlasnicima, a to je u ovom slučaju porodica Buzdovan, koja je to vlasništvo i dokazala" kazao je Buzdovan, dodajući da je takav stav Vrhovni sud zauzeo u predmetu "Nešić", dok je u konkretnom slučaju postupio suprotno.
Naglašava da su on i ostali tužioci u ovom postupku dokazali pravni kontinuitet vlasništva svojih prethodnika, što je, po njegovim riječima, konstatovao i prvostepeni sud u Kotoru 2019. godine, a potom i Viši sud i Vrhovni sud.
"Sudovi su u ovom predmetu zauzeli mišljenje da je nebitno što je u trenutku zaključenja ugovora o kupoprodaji sporna parcela bila upisana kao državna svojina, što ona predstavlja morsku obalu i morsko dobro, što pravo upisa kao suvlasnici imaju isključivo zemljišnoknjižni vlasnici, s obzirom na to da nijesu izvršene eksproprijacija i isplata, što je ugovor ništav. Svojim odlukama su ništav ugovor ozakonili s pozivom na savjesnost kupca", tvrdi Buzdovan.
Njegov je stav da su sudije savjesnost kupca cijenile suprotno velikom broju odluka Vrhovnog suda u kojima se, kako objašnjava, savjesnim kupcem smatra lice koje je izvršilo uvid u spise katastra i uvjerilo se u osnov upisa prodavca, nakon čega je ušlo u posjed nepokretnosti.
"U našem slučaju, kupac je ugovor zaključio sa 11 lica koja nijesu bila upisana u katastar prilikom izlaganja, odnosno osam lica nije imalo rješenje Komisije za izlaganje, a tri lica su imala rješenje na osnovu njihove izjave i bez ijednog dokaza, što potvrđuje nesavjesnost kupca i njegovo nesporno saznanje da ugovor zaključuje sa nevlasnicima", smatra Buzdovan.
Tvrdi da kupac nikada nije ušao u posjed sporne nepokretnosti, niti su ga prodavci uveli u posjed, što su potvrdili i svojim izjavama, navodeći da je takvo stanje Vrhovni sud u svojim drugim odlukama cijenio kao nesavjesnost kupca, dok u njihovom predmetu cijeni da je kupac bio savjestan.
"Vrhovni sud je u više odluka naglasio da je savjestan samo kupac koji je izvršio uvid ne samo u list nepokretnosti, već i u spise katastra (hronologiju upisa), i koji je ušao u posjed. U ovom predmetu kupac nikada nije ušao u posjed sporne parcele, niti je provjeravao hronologiju upisa. Nju je sve vrijeme koristila porodica Buzdovan i izdavala je u zakup za auto-kamp", naglasio je Buzdovan.
Prema njegovim riječima, u trenutku kupoprodaje nije postojao list nepokretnosti, koji je dostavljen u sumnjivoj kopiji nakon 11 godina suđenja. Buzdovan ističe da taj list nepokretnosti nije ni mogao postojati u trenutku zaključenja ugovora jer rješenje Komisije nikada nije postalo pravosnažno.
"Cijeli spis Komisije za izlaganje sastoji se od izjave dva prodavca bez ijednog dokumenta o osnovu njihovog upisa, što je kupac uvidom jasno utvrdio, ali je zaključio ugovor sa velikim brojem lica koja nijesu egzistirala ni u rješenju, što je još jedna činjenica koja potvrđuje njegovu nesavjesnost. Viši sud u Podgorici je presudom donijetom 2021. godine odbio tužbeni zahtjev, iako je prethodno na naš zahtjev naložio vještačenje o tome da li je sporna parcela morska obala ili nije. Iako je vještak jasno potvrdio da se radi o morskoj obali–plaži, sud to nije ni spomenuo u presudi", rekao je Buzdovan.
Vrhovni sud: Različiti pravni zaključci ne ukazuju na neujednačenu sudsku praksu
Povodom ovog slučaja, u odnosu na navode porodice Buzdovan, "Dan" je uputio pitanja Osnovnom sudu u Kotoru i Vrhovnom sudu. Odgovor iz kotorskog suda nijesmo dobili, a iz Vrhovnog suda su nam kazali da je postupak u ovom predmetu pravosnažno okončan, te da su razlozi kojima se sud rukovodio prilikom odlučivanja sadržani u obrazloženju donijete odluke.
"Vrhovni sud, izvan sadržine svojih odluka, ne daje naknadna tumačenja utvrđenog činjeničnog stanja, ocjene pojedinačnih dokaza, niti pravnih zaključaka donijetih u konkretnom pravosnažno okončanom predmetu. Stoga se odgovor na pitanja koji su dokazi cijenjeni kao relevantni, kao i da li je i na osnovu kojih okolnosti cijenjena savjesnost određenog učesnika u pravnom prometu, može sagledati iz obrazloženja odluke Rev. 36/22, odnosno odluka nižestepenih sudova na koje se ona odnosi", odgovorili su iz Vrhovnog suda.
Komentarišući navode o različitom pravnom stavu zauzetom u drugim revizijama po pitanju ocjene (ne)savjesnosti kupca, iz Vrhovnog suda su naglasili da se pravni zaključci u svakom pojedinačnom predmetu donose u odnosu na utvrđeno činjenično stanje, postavljeni tužbeni zahtjev i pravna pitanja koja su bila predmet odlučivanja.
"Zbog toga samo postojanje različitih pravnih zaključaka u pojedinim sudskim odlukama, bez analize činjeničnog i pravnog konteksta svakog od tih predmeta, nije dovoljno za zaključak o neujednačenosti sudske prakse. Vrhovni sud je, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, posvećen obezbjeđivanju jedinstvene primjene prava i jednakosti stranaka pred zakonom. Istovremeno, Vrhovni sud ne može putem odgovora medijima ponovo ocjenjivati pravosnažno okončan predmet, niti davati dodatno obrazloženje odluke mimo razloga sadržanih u samoj sudskoj odluci. Ukoliko stranka smatra da su joj pravosnažnom sudskom odlukom povrijeđena ljudska prava ili slobode zajemčene Ustavom, mogućnost njihove zaštite može ostvariti pred Ustavnim sudom Crne Gore, pod uslovima i u postupku propisanim zakonom", poručili su iz Vrhovnog suda.
Sudski spor su pokrenuli odmah kada su saznali da je treće lice upisano na zemljištu koje je bilo u njihovom vlasništvu. Tužbu su podnijeli 2011. godine, a presude su u više navrata preinačavane, ukidane, a postupci su počinjali iznova. Buzdovan objašnjava da je njihova parcela "opkoljena" parcelama lica na koja je ova imovina upisana, te da je njihov cilj bio kompletiranje parcela na potezu plaže Jaz, odnosno da zaokruže cijeli potez Jaza.
Buzdovan smatra da crnogorski sudovi, na svim instancama, nijesu poštovali ni član 58 Ustava Crne Gore, koji garantuje pravo svojine. Njegov stav, na kojem je insistirao u podnescima, na ročištima i u žalbama – da se radi o apsolutno ništavom ugovoru – crnogorski sudovi nijesu prihvatili, niti su, kako dodaje, u presudama obrazložili zašto nijesu.
Ova kotorska porodica se u decembru 2022. godine obratila i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), tražeći da se ispita da li je u ovom predmetu bilo nesavjesnog rada ili drugog nezakonitog postupanja, ali odgovor na prijavu do danas nijesu dobili.
"Ne tražimo privilegije, već da se zakoni i sudska praksa Vrhovnog suda primijene i na nas. Ako obalu Crne Gore, koja je opšte (javno) dobro, mogu prodavati lica koja nijesu vlasnici niti korisnici prava svojine, a sud to proglasi savjesnom kupovinom, onda ničija imovina na Primorju nije sigurna", zaključio je Buzdovan.
On je pozvao tužilaštvo da reaguje i da nesporno utvrdi ko je i na osnovu kojeg zakona upisao tuženog u katastar i da li postoji krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.