Penzioneri nijesu politički rekvizit, niti se njihovo dostojanstvo može kupovati pred izbore

Partija penzionera Crne Gore – PIR uputila je poruku svim političkim partijama koje, kako navode, uoči predstojećih izbora pokazuju iznenadno interesovanje za položaj najstarije populacije, poručujući da penzioneri ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, niti njihovo dostojanstvo može biti sredstvo za prikupljanje političkih poena.

Iz te partije ističu da pozdravljaju svako iskreno zalaganje za socijalnu pravdu, vladavinu prava, dostojanstven život i unapređenje položaja penzionera, ali naglašavaju da se takva opredjeljenja moraju dokazivati konkretnim djelima, a ne obećanjima, političkim marketingom i odnosom koji, kako ocjenjuju, ponižava ljude koji su čitav radni vijek proveli gradeći državu.

„Penzioneri ne traže milostinju. Oni traže pravo na dostojanstven život i pravedan odnos države prema generacijama koje su je stvarale“, poručuju iz PIR-a.

Podrška predlogu za povećanje penzija

Iz Partije penzionera zahvalili su poslaničkom klubu URE na predlogu da se penzije svim korisnicima povećaju za po 40 eura, ocjenjujući da je riječ o konkretnom, korektnom i socijalno opravdanom rješenju. Podržali su i njihov predlog da povećanje iznosi 120 eura.

Smatraju da je takvo rješenje bilo realno i ostvarivo, dok je Vlada, kako navode, još jednom pokazala nedostatak socijalnog senzibiliteta prema najstarijoj i najugroženijoj populaciji.

Iz PIR-a poručuju da ne traže nemoguće, već pravedniju raspodjelu nacionalnog bogatstva, solidarnost i poštovanje prema ljudima koji su svoj radni vijek ugradili u temelje države.

Od Borovinić-Bojović traže konkretnu reakciju na sumnje u poslovanje penzionerskih organizacija

Pozdravljajući angažovanje potpredsjednice Vlade Crne Gore Jelene Borovinić-Bojović, koja je preuzela dio odgovornosti za brigu o penzionerima, iz PIR-a ocjenjuju da se takva briga ne može svesti samo na sastanke, prijeme, fotografisanje i obećanja.

Ističu da stvarna briga o penzionerima podrazumijeva i zaštitu njihovog novca, ispitivanje nepravilnosti, odgovornost rukovodilaca, kao i uspostavljanje zakonitog i transparentnog rada penzionerskih organizacija.

U saopštenju ukazuju na dugogodišnju političku povezanost rukovodilaca Saveza udruženja penzionera i pojedinih opštinskih udruženja, naročito u Podgorici i Nikšiću, sa strukturama prethodne vlasti. Naglašavaju da ne osporavaju ničije političko opredjeljenje, ali da se protive svakom korišćenju novca penzionera suprotno njihovim interesima.

Iz PIR-a navode da su, zajedno sa više mjesnih penzionerskih udruženja, ukazivali na sumnje u nezakonito poslovanje, nenamjensko trošenje novca i moguće zloupotrebe. Kako ističu, podnijeto je osam krivičnih prijava, dok je deveta upućena Upravnom odboru Fonda PIO, a odnosi se na nepravilnosti i zloupotrebu ovlašćenja u toj organizaciji.

Prema njihovim saznanjima, nijedna od podnijetih prijava nije dobila odgovarajući epilog koji bi pružio odgovore na otvorena pitanja.

Zbog toga javno pozivaju Jelenu Borovinić-Bojović da od nadležnog tužilaštva zatraži informacije o statusu svih osam krivičnih prijava, kao i prijave Upravnog odbora Fonda PIO, te insistira na njihovom procesuiranju u skladu sa zakonom.

Pitanja o upravljanju novcem penzionera

U saopštenju se posebno ukazuje na pitanja koja se odnose na 89 penzionerskih stanova u Podgorici, kao i na sumnje u moguće pribavljanje materijalne koristi na štetu penzionerske organizacije.

Iz PIR-a navode da su potpredsjednici Vlade predočene i informacije o poslovanju Udruženja penzionera Podgorice u periodu od 2014. do 2019. godine, tokom kojeg se, prema dokumentaciji koju su dostavljali nadležnim organima, sporna pitanja odnose na oko pola miliona eura nestalog novca.

U tom kontekstu postavljaju više pitanja koja se odnose na prikazivanje troškova radova na kanalizacionoj i vodovodnoj mreži, registraciju i gorivo za automobil koji, kako tvrde, ne posjeduju, kao i advokatske troškove koji su u periodu od 2014. do 2019. godine dostigli gotovo 100.000 eura.

Takođe traže objašnjenje zbog čega je novac od penzionerske članarine korišćen za plaćanje advokata u predmetima koji se odnose na postupanje samog rukovodstva, kao i da li Udruženje penzionera Podgorice raspolaže poslovnim prostorima od kojih ostvaruje prihode koji nijesu prikazani.

Posebno ukazuju na period od 2020. do 2025. godine, za koji, prema podacima kojima raspolažu, navode da je za advokatske troškove izdvojeno oko 89.000 eura.

Ističu da je bilo godina u kojima penzioneri u podgoričkom udruženju nijesu dobili nijedan euro, poput 2024. godine, dok su, kako navode, angažovana lica iz rukovodstva primala plate i naknade.

„Penzionerska članarina nije namijenjena za odbranu rukovodilaca od odgovornosti. Ona treba da služi penzionerima, posebno siromašnim, bolesnim i socijalno ugroženim ljudima“, poručuju iz PIR-a, zahtijevajući finansijsku kontrolu, javnost rada i odgovornost za svaki euro koji pripada penzionerima.

Traže ograničenje mandata i ukidanje privilegija u penzionerskim organizacijama

Iz Partije penzionera navode da je od Saveza penzionera, na čijem je čelu Vešović, zatraženo da u određenom roku pripremi nove statute, ograniči mandate rukovodilaca na najviše dva četvorogodišnja mandata i uredi pitanje plata i naknada za obavljanje funkcija.

Međutim, kako ocjenjuju, umjesto odgovora na preuzete obaveze, uslijedili su odugovlačenje i izbjegavanje odgovornosti.

Poručuju da penzionerska organizacija nije ničija privatna svojina, da nijedna funkcija ne može biti doživotna i da nijedan rukovodilac ne može biti iznad članova organizacije. Smatraju nedostojnim da se dogovori ignorišu, a članovima uskraćuje pravo da znaju kako se troši njihov novac.

Poruka poslanicima DPS-a: Sjetite se penzionera i kada nijesu izbori

Posebnu poruku uputili su poslaničkom klubu DPS-a, koji, kako navode, u posljednje vrijeme pokazuje veliko interesovanje za položaj penzionera.

Iz PIR-a pitaju gdje su predstavnici te partije bili dok su imali vlast i mogućnost da unaprijede položaj najstarije populacije, obezbijede pravednije penzije, veću socijalnu sigurnost i dostojanstven život.

Ističu da penzioneri pamte ko je imao priliku da im pomogne, a ko ih je godinama držao na marginama društva. Posebno podsjećaju na političke pritiske u vezi sa glasanjem u Socijalnom savjetu, kada je, kako navode, njihov penzioner Krsto Radusinović glasao protiv povećanja penzija.

„Ne možete danas glumiti zaštitnike penzionera, a juče ste bili dio politike koja nije htjela da obezbijedi njihovu socijalnu i pravednu sigurnost“, poručuju iz PIR-a, naglašavajući da penzioneri nijesu politička municija nijedne partije.

Povećanje penzija mora biti socijalno pravedno

Iz Partije penzionera ne prihvataju predlog da se svim penzionerima penzije povećaju za 30 odsto, bez obzira na njihov postojeći iznos, ocjenjujući da takav model nije pravedan i da dodatno produbljuje razlike među korisnicima.

Kao primjer navode da bi penzioner koji prima 2.000 eura, uz povećanje od 30 odsto, dobio dodatnih 600 eura, dok bi onaj čija penzija iznosi 467 eura, što je slučaj kod većine penzionera, dobio 140,10 eura.

Smatraju da takav pristup ne obezbjeđuje pravedan i jednak socijalni tretman, te ističu da povećanje treba da bude zasnovano na socijalnoj pravdi. Kao jedno od najboljih rješenja predlažu povećanje penzija za jednak nominalni iznos svim penzionerima, uz posebnu zaštitu onih sa najnižim primanjima.

Od poslanika traže konkretne predloge za smanjenje privilegija

Iz PIR-a poručuju svim političkim partijama da su spremni da podrže svaku političku opciju koja konkretnim djelima pokaže da joj je stalo do socijalne pravde i javnog interesa.

Međutim, ističu da političari, prije nego što od penzionera zatraže povjerenje, moraju pokazati spremnost da se odreknu sopstvenih privilegija.

Zbog toga pozivaju poslanike, posebno profesora Milovića i poslanika Asanovića, da predlože ukidanje naknada funkcionerima po prestanku funkcije, odnosno takozvanih funkcionerskih naknada, kao i drastično smanjenje budžetskih izdvajanja za finansiranje političkih partija.

Među predlozima su i smanjenje broja službenih vozila za najmanje 4.000, uz objavljivanje njihovog stvarnog broja i opravdanosti postojanja, ukidanje reprezentacija, paušala, varijabila i drugih primanja, smanjenje broja službenih putovanja od kojih građani nemaju koristi, kao i broja savjetnika koji ne odgovara potrebama funkcije.

Takođe zahtijevaju javnu kontrolu svih budžetskih izdataka i odgovornost za nenamjensko trošenje novca.

Navode da bi takvi predlozi, ukoliko budu usvojeni, naišli na njihovu podršku i poštovanje. Istovremeno poručuju da penzioneri ne mogu vjerovati političkim obećanjima dok se istovremeno čuvaju privilegije nosilaca funkcija.

Posebno ističu da je politički nepošteno od nove vlasti tražiti povećanje penzija i drugih primanja ukoliko oni koji to danas zahtijevaju nijesu učinili isto kada su imali priliku i vlast da to obezbijede.

Zahtijevaju novi Zakon o PIO i javnu raspravu o evropskom modelu

Partija penzionera Crne Gore – PIR zahtijeva donošenje novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi se, kako navode, ispravile brojne nepravde i oblici diskriminacije, uz obezbjeđivanje dugoročne održivosti penzijskog sistema.

Ističu da su već pripremili više predloga izmjena i dopuna postojećih zakonskih rješenja, te poručuju da neće prihvatiti reformu koja se sprovodi bez učešća penzionera i njihovih legitimnih predstavnika.

Posebno insistiraju na širokoj i transparentnoj javnoj raspravi o takozvanom evropskom modelu, kako bi penzioneri bili upoznati sa njegovim posljedicama po njihove penzije, Fond PIO, buduće penzionere i stabilnost cjelokupnog penzijskog sistema.

Smatraju da se odluke koje direktno utiču na živote stotina hiljada ljudi ne mogu donositi bez javne rasprave, stručnih analiza i jasnih finansijskih garancija.

Poziv na jedinstvo penzionera

Na kraju, Partija penzionera Crne Gore – PIR poziva sve penzionere, bez obzira na političku, nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, da se ujedine u borbi za svoja prava.

Naglašavaju da njihova borba nije usmjerena protiv bilo koje političke partije, već protiv nepravde, siromaštva, diskriminacije, korupcije i ponižavanja najstarije populacije.

Poručuju da neće dozvoliti da ih bilo ko dijeli, kupuje obećanjima ili koristi kao izborni broj, podsjećajući da su penzioneri stvarali državu i da zaslužuju da u njoj žive dostojanstveno.

„Ne tražimo privilegije – tražimo pravdu. Ne tražimo obećanja – tražimo djela. Ne tražimo milostinju, već pravo na život dostojan čovjeka“, zaključuje se u saopštenju koje je, u ime Partije penzionera Crne Gore – PIR, potpisala savjetnica Predsjedništva te partije, prof. dr Kosara Đokić.