Poražavajući podaci: Zdrava ishrana preskupa svakom trećem stanovniku
Svaki treći stanovnik planete, odnosno 2,69 milijardi ljudi, ne može da priušti raznovrsnu ishranu koja zadovoljava energetske i hranljive potrebe, navodi se u novom izvještaju pet agencija UN i upozorava da će biti potreban ogroman rad da bi se postigao globalni cilj nulte gladi do 2030.
Globalna glad je u 2025. bila treću uzastopnu godinu u padu i pogađala je 7,8 odsto ljudi prema 8,1 odsto u 2024. Takođe se pojavio znak da je dugotrajni trend rasta gladi u Africi zaustavljen.
Međutim, udio ljudi koji ne mogu da priušte zdravu ishranu ostaje "ekstremno visok", rekao je za britanski dnevnik Gardijan vodeći ekonomista Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) Maksimo Torero, jedan od autora izvještaja.
U godišnjem izvještaju o stanju bezbjednosti hrane i ishrani u svijetu za 2006. izračunato je da zdrava ishrana košta 4,28 dolara usklađeno sa paritetom kupovne moći dnevno.
"Linija ekstremnog siromaštva je tri dolara po osobi", rekao je Torero i dodao da zdrava ishrana košta znatno više.
On je rekao i da su vlade obično fokusirane na subvencionisanje ceralija i skrobnih namirnica a ne mesa, voća, povrća i mlječnih proizvoda.
"To znači kalorije ali ne raznovrsnost ishrane", rekao je Torero i istakao uticaj takve ishrane na stopu gojaznosti i bolesti poput kancera i dijabetesa.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da je gojaznost kod odraslih porasla sa 12 odsto u 2012. na 16 procenata u 2024.
"Veoma je hitno. Gojaznost (među odraslima) raste tako brzo da moramo intenzivno da nastojimo da minimuzujemo rizike i skrivene troškove koje će značajan rast gojaznosti donijeti", rekao je Torero, prenio je Gardijan.
Torero je pozvao da se ulaže u infrastrukturu, istraživanja i razvoj jer neki modeli iz izvještaja ukazuju da bi efikasniji lanci snabdijevanja mogli da smanje troškove mesa i mlječnih proizvoda, kao i voća i povrća.
On je predložio i nove politike za podsticanje veće potrošnje voća i povrća kako bi se umanjio ekonomski uticaj zdravstvenih problema povezanih sa lošom ishranom.
U Africi u prošloj godini 66,6 odsto stanovništva nije moglo da priušti zdravu ishranu, što je više nego dvostruko više nego u Aziji ili Latinskoj Americi.
Afrika je prvi put postala kontinent sa najviše gladnih, oko 309 miliona, prestigavši Aziju sa 292 miliona, pokazao je izvještaj agencija UN.
Torero kaže da je rast uglavnom vodio veći rast populacije u Africi, pri čemu udio gladnih u stanovništvu zapravo počinje da se smanjuje "prvi put poslije mnogo godina".
Autori izvještaja su FAO, SZO, UNICEF, Svjetski program za hranu UN i Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj.
Pratite nas na