RTV Budva aplikacija Program uživo, vijesti i obavještenja
Nabavite na Google Play
Društvo Autor: J.M. Izvor: RTV Budva

Potpredsjednica Skupštine Anđela Vojinović i generalni sekretar Boban Stanišić u Evropskom parlamentu

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Anđela Vojinović i generalni sekretar Boban Stanišić učestvovali su na panelu „Evropska budućnost Crne Gore: Vladavina prava kao temelj napretka“, održanom 17. novembra u Evropskom parlamentu u Briselu, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.


Foto: Skupština CG
Foto: Skupština CG

Događaj je bio posvećen predstavljanju rezultata reformi u oblasti vladavine prava i razmatranju spremnosti crnogorskih institucija za preuzimanje odgovornosti koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.

Panel su otvorili poslanici Evropskog parlamenta Marjan Šarec, stalni izvjestilac za Crnu Goru, Ilhan Kjučuk, predsjednik Odbora za pravna pitanja, i Havijer Zarzalehos, predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove. Na panelu su, uz Vojinović i Stanišića, učestvovali ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ministar pravde Bojan Božović, šefica Jedinice za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo Barbara Hesus Žimeno i ekspert Evropske službe za vanjske poslove Klajv Rambold. Završno obraćanje imao je evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat.

Evropski sagovornici iskazali su podršku evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da ostvareni napredak treba pratiti dosljednom primjenom reformi i očuvanjem političke saradnje u završnoj fazi pregovora. Ukazano je na značaj nezavisnih i odgovornih institucija, kao i na širi regionalni značaj uspješnog pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Doprinos Skupštine i važnost političkog konsenzusa

Potpredsjednica Vojinović predstavila je doprinos Skupštine napretku u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kroz zakonodavne reforme i imenovanja u pravosudnim institucijama. Istakla je da evropska integracija predstavlja jednu od najsnažnijih osnova društvene kohezije u Crnoj Gori, okupljajući podršku vlasti, opozicije i velike većine građana.

Naglasila je da takav konsenzus daje parlamentarcima odgovornost i prostor da reforme u oblasti vladavine prava učvrste kao zajednički društveni interes. Njihov značaj, kako je saopštila, građani treba da prepoznaju kroz pravično postupanje, nezavisne institucije i jednaku zaštitu prava. Vojinović je ukazala da dogovor o evropskim ciljevima treba da doprinese daljoj depolitizaciji institucija i uspostavljanju standarda koji će ostati obavezujući kroz različite izborne cikluse. Ocijenila je da se na taj način jača otpornost reformi na političke promjene i vladavina prava postepeno učvršćuje u društvenoj i institucionalnoj praksi.

Generalni sekretar Stanišić podsjetio je da su imenovanja u pravosuđu tokom aktuelnog saziva Skupštine omogućila prevazilaženje dugotrajnih institucionalnih zastoja i doprinijela ispunjavanju uslova za pozitivan IBAR u junu 2024. godine. Istakao je da je Skupština u protekle tri godine usvojila više od 500 zakona, uz intenzivan rad poslanika i stručne službe i kontinuiranu koordinaciju sa Vladom. Takva zakonodavna dinamika zahtijeva blagovremeno planiranje i neposredno uključivanje Skupštine u komunikaciju sa Vladom i Evropskom komisijom, kako bi se obezbijedilo dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu i razmatranje propisa i ispunjavanje evropskih obaveza u predviđenim rokovima.

Stanišić je posebno izdvojio saradnju vlasti i opozicije u donošenju odluka od kojih zavisi evropski napredak države. Ocijenio je da se vrijednost političkog konsenzusa potvrđuje sposobnošću da se zajednička podrška članstvu pretoči u konkretne zakonodavne i institucionalne rezultate, zaključujući da bi uspješan završetak pregovora Crne Gore predstavljao snažno ohrabrenje i za ostale zemlje kandidate.

Poruke evropskih zvaničnika

Izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec je ocijenio da su politička volja i široki konsenzus omogućili Crnoj Gori da riješi dugo otvorena institucionalna pitanja i da uđe u odlučujuću fazu pristupanja. Naglasio je da sada posebnu pažnju treba posvetiti primjeni zakona i očuvanju dostignutih standarda. Istovremeno je ukazao da kredibilitet politike proširenja zavisi od spremnosti EU da prepozna rezultate i omogući naredne korake kada su uslovi ispunjeni. Uspješno pristupanje Crne Gore, kako je ocijenio, potvrdilo bi vrijednost evropskog puta za cijeli region.

Kjučuk je istakao da članstvo Crne Gore predstavlja zajednički evropski interes i da vladavina prava omogućava djelotvorno ostvarivanje ostalih prava i sloboda na kojima Unija počiva. Pozdravio je napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije, povezujući ga sa većim povjerenjem u institucije, pravnom sigurnošću i povoljnijim uslovima za ulaganja. Uz prepoznavanje preostalih izazova, naglasio je važnost kontinuiteta reformi i političke spremnosti da se one sprovedu.

Zarzalehos je ukazao da članstvo u EU podrazumijeva međusobno povjerenje država i institucija, zasnovano na dokazima o poštovanju zajedničkih pravnih standarda. Prepoznajući Crnu Goru kao predvodnika pristupnog procesa, naglasio je potrebu da napredak u pregovorima prati potvrđena nezavisnost pravosuđa u praksi. Posebno je izdvojio pravosnažne presude u predmetima korupcije i organizovanog kriminala i bezbjednost novinara kao oblasti koje zahtijevaju kontinuiranu pažnju, uz ocjenu da bi članstvo Crne Gore predstavljalo uspjeh i za Evropsku uniju.

U završnom obraćanju, evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat potvrdio je snažnu podršku Evropske komisije završetku pregovora sa Crnom Gorom i podsjetio na plan da se Ugovor o pristupanju potpiše do juna 2027. godine i Crna Gora postane članica 2028. godine. U tom pogledu, ocijenio je da će naredni mjeseci biti odlučujući, posebno izdvajajući potrebu usvajanja drugog paketa ustavnih amandmana, koji se odnose na imunitet članova Vlade u slučajevima korupcije i prethodnu provjeru njihovog integriteta, kao i popunjavanja preostalih mjesta u Sudskom i Tužilačkom savjetu. Naglasio je da ove odluke zahtijevaju očuvanje široke političke podrške, uz uvjeravanje da Crna Gora može računati na dalju podršku EU u sprovođenju reformi i očuvanju njihovih rezultata.