Predstavljen Kodeks novinara i novinarki Crne Gore

Revidirana verzija Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore predstavljena je juče u Podgorici.

Iz Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS) saopšteno je da je radna grupa, sastavljena od predstavnika MSS i medijskih ombudsmana Dana, Vijesti, Monitora i Radio-televizije Crne Gore, razvila niz praktično-orijentisanih alata za novinare i novinarke u prethodnih par godina.

„To je uključivalo izradu više priručnika, i to o: moderiranju onlajn komentara, izvještavanju o govoru mržnje, praćenju izbornih kampanja, suzbijanju pogrešnih informacija i dezinformacija, kao i o vještačkoj inteligenciji i društvenim mrežama“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su ti priručnici pokrenuli i oblikovali mnoge nove odredbe u predloženim izmjenama i dopunama Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore.

Šef misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori Jan Haukas, na konferenciji na kojoj je predstavljen revidirani Kodeks novinara, istakao je da je ta radna grupa odigrala centralnu ulogu u izradi amandmana na Kodeks.

„Ovi amandmani predstavljaju značajan korak u jačanju samoregulacije i osiguravanju da novinarski standardi budu usklađeni sa promjenljivim realnostima profesije, uključujući korišćenje digitalnih tehnologija, društvenih medija i vještačke inteligencije“, rekao je Haukas.

Kako je kazao, značaj tog rada čvrsto je utemeljen u obavezama OEBS-a.

„Države članice su prepoznale da su slobodni, nezavisni i pluralistički mediji neophodni za demokratska društva, kao i za obezbjeđivanje slobode izražavanja, transparentnosti i javne odgovornosti. Snažni sistemi samoregulacije medija dopunjuju ove obaveze pomažući u održavanju profesionalnih standarda uz očuvanje uređivačke nezavisnosti“, naveo je Haukas.

On je istakao da robusna medijska samoregulacija medija predstavlja najefikasniju prvu liniju odbrane od dezinformacija, govora mržnje, stranog političkog uplitanja i hibridnih prijetnji.

U saopštenju se navodi da ažurirani Kodeks uvodi nove i sveobuhvatnije odredbe o komentarima na internetu i govoru mržnje, te unapređuje standarde izvještavanja o pravu na privatnost, političkim izborima, transparentnosti i poštovanju intelektualne svojine.

Prema riječima Haukasa, Kodeks potvrđuje da tačnost, pravičnost, humanost i istina ostaju u srži novinarstva, dok uvodi nove smjernice o upotrebi vještačke inteligencije, ponašanju na internetu, pravu na odgovor, transparentnosti i zaštiti maloljetnika i žrtava.

„Njegova upješna primjena zavisiće ne samo od posvećenosti novinara i urednika, već i od razumijevanja i angažmana ukupne javnosti. Zato je Misija OEBS-a posebnu pažnju posvetila podizanju svijesti javnosti o mehanizmima samoregulacije, pomažući građanima da razumiju njihovu svrhu i značaj u očuvanju etičkog i odgovornog novinarstva“, dodao je Haukaas.

Iz MSS su kazali da su izradu dopunjenog Kodeksa novinara zajednički podržali misija OEBS-a u Crnoj Gori, UNESCO i Savjet Evrope, a da je sam Kodeks rezultat rada radne grupe koja je tokom proteklih godinu dana radila na dokumentu u procesu koji je obuhvatio konsultacije sa medijskom zajednicom i organizacijama civilnog društva sa ciljem da se uvaže različiti stavovi i postigne što širi profesionalni konsenzus.

Kodeks koji je danas predstavljen, revidirana je verzija Kodeksa iz 2015. godine.

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Lejla Dervišagić, kazala je da se od usvajanja prvog kodeksa medijsko okruženje značajno promijenilo.

„Digitalna transformacija, razvoj društvenih mreža, sve prisutnija upotreba vještačke inteligencije, ubrzano širenje dezinformacija i novi oblici govora mržnje otvorili su pitanja koja prije deset godina nisu bila u prvom planu“, rekla je Dervišagić.

Ona je naglasila da je zato bilo neophodno da se ovaj Kodeks revidira i da se prilagodi savremenim izazovima uz očuvanje istinitosti, tačnosti, odgovornosti, profesionalnog integriteta, nezavisnosti, poštovanja ljudskog dostojanstva, vrijednosti koje predstavljaju suštinu novinarske etike i ostaju jednako važne bez obzira na promjenu tehnologije ili načina na koji se informacije plasiraju ili konzumiraju.

„Zahvaljujući partnerstvu svih ključnih aktera, danas imamo Kodeks, koji nije samo odgovor na izazove savremenog društva, već je dokument koji potvrđuje zajedničku posvećenost najvećim profesionalnim etičkim standardima. U vremenu kada je povjerenje javnosti u informacije ozbiljno poljuljano, upravo etika, odgovornost i djelotvorna samoregulacija predstavljaju jedan od najvažnijih temelja kvalitetnog novinarstva,” istakla je Dervišagić.

Predstavnik UNESCO-a Joshua Masarenti naveo je da je revizija Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore pravovremena i nužna.

Masarenti je kazao da nova revizija osigurava da načela istine, tačnosti, pravednosti, zaštite izvora, poštovanja privatnosti i ljudskog dostojanstva ostanu u potpunosti relevantna u digitalnom dobu.

„Ona takođe pruža jasnije smjernice o pitanjima koja su sada dio svakodnevnog rada novinara i urednika, uključujući korištenje društvenih mreža, online komentare, intelektualno vlasništvo, govor mržnje, izvještavanje iz sudnica i, što je izuzetno važno, vještačku inteligenciju“, rekao je Masarenti.

Kako je naveo, UNESCO posebno pozdravlja uključivanje odredbi o korištenju vještačke inteligencije.

„Kodeks jasno daje do znanja da sadržaj stvoren, oblikovan ili značajno izmijenjen vještačkom inteligencijom treba biti označen kada bi mogao obmanuti javnost. Nijedan sadržaj generisan vještačkom inteligencijom ili potpomognut vještačkom inteligencijom ne smije se objavljivati bez ljudske provjere i odobrenja te novinari i urednici ostaju u potpunosti odgovorni za ono što objavljuju“, rekao je Masarenti.

On je istakao da vještačka inteligencija može podržati novinarstvo, ali ne može zamijeniti uredničku procjenu, profesionalnu ili ljudsku odgovornost.

Govoreći o značaju Kodeksa danas, izvršni sekretar MSS Ranko Vujović je istakao da je etika danas u medijima i u slobodi izražavanja bitnija nego ikad ranije.

„Sa globalnih, ali i lokalnih adresa dolaze inicijative da u medijima bude sve dozvoljeno i da Sloboda izražavanja mora biti apsolutna. Ovo su opasne inicijative koje prijete da uruše profesionalno i etičko novinarstvo i dozvole širenje opasnih i nezakonitih sadržaja. Sloboda izražavanja nije apsolutna i ne smije se dozvoliti širenje opasnih sadražaja. Primjer toga je upravo nedavna zabrana u Crnoj Gori jednog filma prepunog govora mržnje,” istakao je Vujović.

Profesor i međunarodni medijski ekspert Joan Barata kazao je da Kodeks novinara pokazuje osjetljivost prema vještačkoj inteligenciji i obuhvata određene etičke dileme koje se mogu pojaviti u direktnoj ili indirektnoj vezi s vještačkom inteligencijom.

„Na primjer, Kodeks ističe potrebu da se sadržaj generisan vještačkom inteligencijom – u slučajevima kada bi takva upotreba mogla dovesti korisnike medija u zabludu – mora na odgovarajući način označiti“, rekao je Barata.

Kako je naveo, poznato je da medijske kuće stalno koriste vještačku inteligenciju, ponekad samo u svrhe uređivanja.

„To ne znači da svaki sadržaj treba biti označen, jer bi to dovelo do svojevrsnog zasićenja oznakama, a stalna prisutnost takvih oznaka mogla bi izazvati i nepovjerenje prema medijima. Ipak, odredbe Kodeksa smatram razmjernim i razumnim: one nalažu da se oznaka mora koristiti za sadržaj generisan vještačkom inteligencijom ako taj sadržaj može zavarati korisnike ili izazvati zabunu,” kazao je Barata.

Novina ovog Kodeksa, kada je riječ o definisanju prava na privatnost, sadržana je u tome što se ono ne pominje samo u sklopu načela sedam Pravo na privatnost, već i u nekim drugim načelima, pa se tako nalazi i u smjernici 1.5 Korišćenje društvenih mreža, u smjernici 3.3 Pravo na zaborav i u smjernici 5.1 Novinarska istraživanja.

Ombudsman Dnevnih novina Dan Ilija Jovićević rekao je da se mora imati na umu da je pravo na privatnost bitna pretpostavka slobode tako što bez privatnosti ne može biti drugih sloboda.

„Istovremeno, ono je i preduslov drugih građanskih prava i ujedno način da se u praksi osigura njihovo očuvanje. Pitanje koje se ovdje nameće glasi koje su granice pojedinačne privatnosti u odnosu na obavezu i zadatak novinara da saopštavaju istinu i to u najvećoj mogućoj mjeri. Na to pitanje odmah se nadovezuje i drugo koje su to činjenice koje nipošto ne mogu biti objavljene jer zadiru u prava drugih osoba i njihovim objavljivanjem kršila bi se privatnost tih osoba“, rekao je Jovićević.

On je dodao da je, da ne bi do toga dolazilo, medijska etika ustanovila praktične kriterijume za poštovanje privatnosti lica o kojima se izvještava, a koje je novinar posebno dužan da poštuje.

„Upravo tako počinje i pravo na privatnost u našem kodeksu. Međutim, i pored postojanja praktičnih kriterijuma načela i smjernica, nije uvijek lako u svakoj situaciji utvrditi kriterijum privatnosti i da li ona odnosi prevagu nad javnim interesom ili obrnuto. To novinare stavlja u nezavidnu situaciju da tragaju za najetičnijim rješenjem i ravnotežom između ta dva zaštićena dobra: pravo javnosti da zna i zaštite prava na privatnost,” saopštio je Jovićević.

Profesorica medijskog prava Aneta Spaić govorila je o tome kako profesionalni mediji izvještavaju o istragama, o sudskim postupcima i na koji način oni mogu sačuvati ono što su osnovna, ustavna i konvencijska prava propisana članom 6 i članom 35 - pravo na pravično suđenje, pravo na poštovanje prezumcije nevinosti, a s druge strane poštovanje prava na privatnost i ljudsko dostojanstvo.

„Novinari i mediji su dužni da poštuju pretpostavku nevinosti na način što će sa naročitom pažnjom i obazrivo objavljivati fotografije i videozapise osumnjičenih lica nastale tokom hapšenja i tokom privođenja, a kojima se stvara percepcija krivice i doprinosi njihovoj stigmatizaciji i njihovom javnom ponižavanju“, rekla je Spaić.

Ona je istakla da se ni na koji način se ne smiju ograničavati oni koji izvještavaju na nepristrasan, objektivan i profesionalan način o onom što su sudski postupci i što su postupanja u sudnici.

Spaić je rekla da je osnovna sadržina pretpostavke nevinosti da je svako nevin dok se pravosnažnom sudskom presudom ne utvrdi drugačije.

„To je bio segment koji smo mi kroz Kodeks željeli naročito da osnažimo. Tim prije što, kako smo čuli, zakon o tome ćuti, a mi apelujemo na medijsku zadnicu da bude pažljiva u tome, pa kada je lice oslobođeno ili kada je lice na bilo koji drugi način ishodovalo pozitivan ishod sudskog postupka, da to mora kao takvo biti i objavljeno“, rekla je Spaić.

Ona je objasnila da Kodeksom propisuju da se o jednom sudskom postupku mora izvještavati dosljedno od početka do kraja.

„Od momenta kada je osumnjičen do momenta kada je utvrđena njegova krivica ili do momenta kada je oslobođena. Sve faze moraju biti na jedak način saopštene i prezentovane javnosti“, naglasila je Spaić.

Kako je kazala, Kodeks propisuje i specifičnost zaštite identiteta žrtava rodno-zasnovanog i seksualnog nasilja.

„Samo izuzetno ovaj identitet može biti otkriven, a isti privilegovani i poseban status ima takođe i vulnerabilna kategorija maloljetnika o kojima se naročito mora voditi računa,” navela je Spaić.

Ombudsman javnog servisa RTCG Ivan Ivanović ukazao je na važnost toga što su i društvene mreže obuhvaćene Kodeksom.

„To je jedno potpuno novo poglavlje za samoregulaciju. Mi do sada nismo imali način da reagujemo na neke prigovore, pritužbe vezano za pisanje naših novinara na društvenim mrežama, do sada je to nekako bilo siva zona“, rekao je Ivanović.

On je istakao da će od danas i ta siva zona morati da ima svoja etička pravila ponašanja.

„Ove smjernice ne treba da shvatite kao neko suzbijanje slobode izražavanja, već kao pokušaj da se sačuva povjerenje u novinarsku profesiju. Želim ovako da, prije svega novinarima, čestitam novi Kodeks novinara i novinarki Crne Gore, da ga čitate, da se pridržavate smjernica i načela. Tako ćete i nama samoregulatorima olakšati posao,” poručio je Ivanović.

Kodeks novinara i novinarki Crne Gore objavljen je kao dio UNESCO projekta, koji finansira Evropska unija „Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Evropi: podrška novinarstvu kao javnom dobru”, koji se implementira u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj. Rad na Kodeksu podržali su Savjet Evrope i OEBS.