Svjetski dan sklerodermije: Prepoznajte simptome ove rijetke i teške bolesti

Svake godine 29. juna obilježava se Svjetski dan sklerodermije s ciljem podizanja svijesti javnosti o ovoj rijetkoj, teškoj i često nevidljivoj bolesti. Ovaj datum nije izabran slučajno – to je dan sjećanja na slavnog švajcarskog slikara Paula Kleea, koji je preminuo od sistemske sklerodermije i čija je umjetnost bila pod dubokim uticajem njegove teške borbe s bolešću.

Šta je sklerodermija i zašto nastaje?

Sama riječ dolazi od grčkih riječi skleros (tvrdo) i derma (koža). Sklerodermija je rijetka, hronična autoimuna bolest vezivnog tkiva. Iz razloga koje nauka još uvijek nije u potpunosti razjasnila, imunološki sistem pacijenta greškom napada vlastito tkivo. To dovodi do pretjeranog stvaranja i nakupljanja kolagena – proteina koji inače daje strukturu koži – što uzrokuje zadebljanje, zatezanje i ožiljke (fibrozu) na koži, ali i na unutarnjim organima.

Dva glavna tipa bolesti:

Manifestacija bolesti varira od pacijenta do pacijenta, ali se generalno dijeli na dvije osnovne forme:

1. Lokalizovana sklerodermija: Blaži oblik koji je ograničen uglavnom na kožu (najčešće u obliku tvrdih plakova ili linija). Obično ne zahvata unutarnje organe i ne utiče na dužinu života, ali može izazvati estetske i funkcionalne probleme.
2. Sistemska sklerodermija (SSc): Mnogo teži oblik koji, pored kože, zahvata krvne sudove, zglobove i vitalne unutarnje organe poput pluća, srca, bubrega i probavnog trakta.

Važna statistika: Bolest se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali se najčešće dijagnostikuje između 30. i 50. godine života. Statistički podaci pokazuju da sklerodermija pogađa čak 4 do 9 puta više žena nego muškaraca.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju:

Budući da sklerodermija "oponaša" druge bolesti, postavljanje dijagnoze na samom početku može biti izazov. Ovo su ključni znaci za uzbunu:

• Raynaudov (Rejnoov) fenomen: Ovo je često prvi vidljivi znak bolesti koji se javlja godinama prije ostalih simptoma. Uslijed hladnoće ili stresa, prsti na rukama i nogama naglo mijenjaju boju – postaju potpuno bijeli, zatim plavi, a pri utopljavanju crveni, uz osjećaj trnaca, bola i hladnoće.
• Zadebljanje i zatezanje kože: Koža (najčešće na prstima ruku, šakama i licu) postaje sjajna, napeta, tvrda i gubi prirodnu elastičnost. Prsti mogu postati natečeni (poput kobasica), a bore na licu mogu nestati, dajući izraz takozvane "maske".
• Bolovi u zglobovima i mišićima: Pacijenti često osjećaju hroničnu ukočenost, oticanje i jake bolove u zglobovima, slične reumatoidnom artritisu.
• Problemi sa probavom: Oštećenje jednjaka i crijeva uzrokuje tešku žgaravicu (gorušicu), otežano gutanje hrane, nadutost, grčeve i probleme s probavom.
• Promjene na plućima i srcu: Fibroza (stvaranje ožiljaka) na plućima dovodi do suvog kašlja i otežanog disanja (kratkoće daha) čak i pri lakšem naporu, što predstavlja jednu od najozbiljnijih komplikacija ove bolesti.

Liječenje i važnost rane dijagnoze:

Iako za sklerodermiju još uvijek ne postoji lijek koji dovodi do potpunog izlječenja, moderna medicina je dramatično napredovala. Danas su na raspolaganju terapije koje uspješno drže pod kontrolom imunološki sistem, šire krvne sudove i usporavaju oštećenje pluća i drugih organa.

Ključ uspjeha leži u ranoj dijagnozi. Što se ranije započne s ciljanom terapijom, to je veća šansa da se spriječe trajna i nepopravljiva oštećenja unutrašnjih organa, čime se pacijentima omogućava kvalitetniji i duži život. Ako primijetite stalno oticanje prstiju ili ekstremnu osjetljivost ruku na hladnoću, obavezno se javite svom ljekaru radi upućivanja reumatologu.