Udruženje sudija: Zarade, čak i nakon usvajanja predloženog zakona, neće biti ni približno na navedenom nivou
Udruženje sudija Crne Gore saopštilo je da zarade nosilaca ustavnosudskih i pravosudnih funkcija, čak i nakon usvajanja predloženog zakona, neće biti ni približno na navedenom nivou.

Saopštenje prenosimo integralno:
“Na sjednici VI vanrednog zasijedanja Skupštine Crne Gore, održanoj danas, na kojoj se raspravljalo o Predlogu zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca ustavnosudskih i pravosudnih funkcija, čule su se izjave da će sudija osnovnog suda sa pet godina staža, ukoliko se zakon usvoji, imati zaradu od oko 2.300 eura, odnosno da će zarada sudije Višeg suda u Specijalnom odjeljenju iznositi preko 6.000 eura.
Udruženje sudija Crne Gore smatra potrebnim da precizira da zarade, čak i nakon usvajanja predloženog zakona, neće biti ni približno na navedenom nivou.
Prema našim proračunima, zarada sudije osnovnog suda iznosila bi oko 1.600–1.700 eura, dok bi zarada sudije Višeg suda u Specijalnom odjeljenju, sa uračunatim specijalnim dodatkom, bez dežurstava i pripravnosti, iznosila oko 3.700 eura. Vjerovatno se u javnim istupima mislilo na bruto iznose.
Takođe želimo da preciziramo da se ovim zakonom sudijama i tužiocima ne povećavaju zarade za 30 odsto. Suština predloženog zakonskog rješenja jeste da se, nakon prestanka važenja ranijeg privremenog uvećanja, zadrži postojeći nivo zarada, uz određena uvećanja za pojedine kategorije, odnosno da se obezbijedi stabilan i sistemski uređen materijalni status nosilaca pravosudnih funkcija. Zato je pogrešno ovaj zakon predstavljati kao povećanje zarada od 30 odsto.
Takođe je bilo riječi o niskim zaradama sudske administracije. Udruženje sudija Crne Gore je više puta ukazivalo na ove probleme i javno podržalo napore zaposlenih u sudskoj administraciji da se njihove zarade adekvatno uvećaju.
Kada je riječ o poređenju sudijskih plata sa drugim kategorijama zaposlenih, Udruženje se zalaže za povećanje svih zarada u Crnoj Gori i za postepeno približavanje standardima zemalja Evropske unije. Posebno želimo da naglasimo da se ni usvajanjem ovog zakona neće dostići prosjek zemalja Savjeta Evrope kada su u pitanju sudijske plate. Prema podacima Savjeta Evrope, prosječna sudijska zarada na početku karijere iznosi oko 2,5 prosječne zarade, a na kraju karijere 4,9 prosječnih zarada. U Crnoj Gori bi, i nakon eventualnog usvajanja predloženog zakona, taj odnos na početku karijere ostao na nivou od oko 1,6.
Međutim, iako nijesu postignuti svi rezultati na način na koji je Udruženje sudija insistiralo, ipak je ostvaren izvjestan napredak, koji smatramo tek početkom neophodne reforme sudskog sistema. U tom smislu želimo da izrazimo zahvalnost Ministarstvu pravde, na iskazanom razumijevanju za položaj i ambijent u kojem sudije svakodnevno rade i napore da doprinese njihovom unapređenju.
Želimo takođe da istaknemo da samo uvećanje zarada neće dovesti do efikasnijeg sudstva ukoliko se paralelno ne poboljšaju uslovi rada i ne unaprijede procesna zakonska rješenja. Adekvatna materijalna podrška, bolja organizacija rada i kvalitetniji procesni okvir neophodni su da bi se ostvarili očekivani rezultati u pravosuđu.
U javnosti je važno voditi i odgovornu raspravu o tome kakvo pravosuđe želimo. Građani imaju puno pravo da očekuju efikasno, odgovorno i kvalitetno sudstvo i da budu nezadovoljni njegovim slabostima. Ali jednako tako moramo biti svjesni da nezavisno i profesionalno pravosuđe ima svoju cijenu. Sudija koji odlučuje o nečijoj slobodi, imovini, pravima i obavezama mora biti profesionalac čiji status, odgovornost i uslovi rada odgovaraju značaju funkcije koju obavlja.
Zato vjerujemo da nije u interesu građana da se kroz javni diskurs stvara predstava da su dostojanstvene zarade sudija privilegija samih sudija. One su, prije svega, dio garancija za nezavisnost i kvalitet pravosuđa. Građanima ne treba jeftino pravosuđe, već dobro pravosuđe. A dobro pravosuđe ne može se graditi tako što će se od sudija očekivati da nose jednu od najvećih odgovornosti u društvu, dok se istovremeno njihov materijalni i profesionalni status potcjenjuje.
Povjerenje u pravosuđe ne gradi se stvaranjem uvjerenja da svako može biti sudija, već stvaranjem sistema u kojem će sudijsku funkciju obavljati oni koji za to imaju znanje, integritet i profesionalnu odgovornost. Građanima je potrebno pravosuđe u kojem će o njihovim pravima odlučivati stručni i nezavisni profesionalci, a ne pravosuđe čiju će snagu određivati spremnost da se njegov status i odgovornost podrede bilo čijim očekivanjima.
Naše sudstvo treba da bude po mjeri građana – ali upravo onih građana koji očekuju da o njihovim pravima odlučuju stručni, nezavisni i odgovorni profesionalci. Zato je interes građana i interes sudstva u ovom pitanju isti: snažno, nezavisno i profesionalno pravosuđe, koje će suditi po zakonu i dokazima, a ne po bilo čijim očekivanjima, pritiscima ili trenutnim političkim okolnostima.
Udruženje sudija Crne Gore će i dalje, u okviru svojih nadležnosti i uz puno poštovanje institucionalnog dijaloga, zagovarati dostojanstvene i adekvatne uslove rada svih nosilaca pravosudnih funkcija, kao i zaposlenih u sudskoj administraciji”.