Vrhovni sud odbacio zahtjev VDT-a u predmetu „Telekom“

Vrhovni sud Crne Gore odbacio je kao nedozvoljen zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) u predmetu poznatom kao „Telekom“, saopšteno je iz tog suda.

Ovim zahtjevom VDT je tražio preispitivanje odluke Vijeća Višeg suda u Podgorici u postupku protiv Mila Đukanovića, Ane Đukanović, Veselina Barovića, Olega Obradovića, Damjana Hoste i Tomaša Marvaia.

Iz Vrhovnog suda je pojašnjeno da u ovom slučaju krivični postupak formalno nije ni započet, zbog čega nijesu ni postojali zakonski uslovi za podnošenje ovog vanrednog pravnog lijeka.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije „treći stepen suđenja“

„Sud je zauzeo jasan stav da u konkretnom slučaju krivični postupak formalno nije ni započet, zbog čega nije bilo zakonskih uslova za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti kao vanrednog pravnog lijeka“, navodi se u saopštenju Vrhovnog suda.

Kako pojašnjavaju, odluka Vijeća Višeg suda nema karakter konačne odluke o krivičnoj odgovornosti. Ona, kako ističu, predstavlja isključivo procesnu odluku kojom je omogućeno sprovođenje određenih dokaznih radnji i vraćanje predmeta sudiji za istragu na ponovno odlučivanje.

Iz Vrhovnog suda naglašavaju da ovaj institut ne može služiti kao zamjena za žalbu niti kao mehanizam za kontrolu svake pojedinačne procesne odluke tokom izviđaja i istrage.

„Taj institut ne može služiti kao zamjena za žalbu niti kao mehanizam za kontrolu svake pojedinačne procesne odluke tokom izviđaja i istrage“, navodi se u obrazloženju.

Upozorenje suda: VDT nema procesni interes

Sud u upozorava da bi prihvatanje stava Vrhovnog državnog tužilaštva praktično značilo pretvaranje ovog instituta u sredstvo kontrole svih izviđajnih i istražnih radnji, što, kako navode, nije ni cilj ni smisao ovog vanrednog pravnog lijeka.

Takođe, u saopštenju se ukazuje i na to da VDT u ovom trenutku nema procesni interes za podnošenje zahtjeva.

Podsjećaju da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) prethodno odbacilo krivičnu prijavu u ovom slučaju, nakon čega je funkcija gonjenja prešla na Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, koji u postupku nastupa kao supsidijarni tužilac.

Iz Vrhovnog suda su zaključili da je isti pravni stav zauziman i u ranijim predmetima, čime se ukazuje na jasan kontinuitet sudske prakse kada je riječ o nedozvoljenosti zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv procesnih odluka koje nemaju karakter konačnog odlučivanja.