RTV Budva aplikacija Program uživo, vijesti i obavještenja
Nabavite na Google Play
Ekonomija Autor: A.J. Izvor: investitor.me

Crna Gora u 2027. planira višak struje, ali će sedam mjeseci imati manjak

Crna Gora u 2027. godini planira da proizvede više električne energije nego što će potrošiti, ali će zbog sezonskih oscilacija od aprila do oktobra imati manjak struje. Istovremeno, domaća proizvodnja svih energenata trebalo bi da pokrije svega 58,68 odsto ukupnih energetskih potreba države, pokazuje predlog Energetskog bilansa za narednu godinu.

Pexels ilustracija
Pexels ilustracija

Crna Gora u 2027. godini planira proizvodnju 3.813 gigavat-sati (GWh) električne energije, dok su ukupne potrebe procijenjene na 3.717 GWh. Razlika od 95,7 GWh predstavlja planirani godišnji višak, ali podaci iz predloga odluke o Energetskom bilansu Crne Gore za 2027. godinu pokazuju da bi taj pozitivan saldo mogao da prikrije izražene sezonske neravnoteže.

Naime, tokom sedam mjeseci, od aprila do oktobra, predviđen je manjak električne energije, koji će se, prema planu, nadoknađivati trgovinom na tržištu. Najzahtjevniji biće avgust, za koji se projektuje deficit od čak 96 GWh – približno jednak ukupnom planiranom višku za čitavu godinu.

Zaokret poslije velikog deficita u 2025.

Predlog bilansa pokazuje značajan zaokret u odnosu na 2025, kada je domaća proizvodnja električne energije bila manja od ukupnih potreba za približno 1.038 GWh. Za 2026. se, na osnovu ostvarenja u prvih devet mjeseci i procjene za ostatak godine, očekuje tek neznatan suficit od oko 12,5 GWh.

Za narednu godinu projektovana proizvodnja od 3.813 GWh veća je za 5,5 odsto od procijenjene proizvodnje u 2026, dok bi potrošnja porasla za oko 3,2 odsto, na 3.717 GWh. Rast potrošnje dominantno se očekuje kod kupaca priključenih na distributivnu mrežu.

Najveći manjak u avgustu, remonti usred godine

Najveći mjesečni deficit planiran je u avgustu (96 GWh), a zatim u junu (55 GWh) i julu (44 GWh). Negativan saldo predviđen je i u aprilu, maju, septembru i oktobru, dok bi preostalih pet mjeseci trebalo da donese višak proizvodnje.

Na sezonski raspored utiču hidrološke prilike i planirana održavanja velikih elektrana. Termoelektrana Pljevlja trebalo bi da bude u redovnom remontu od 15. marta do 15. juna, uključujući radove na turbini. Za hidroelektranu Perućica predviđena je potpuna obustava rada tokom avgusta, uz rekonstrukciju jednog agregata u širem periodu od maja do novembra. U hidroelektrani Piva planirana je potpuna obustava od 20. septembra do 9. oktobra, u okviru remontnih aktivnosti.

Dokument predviđa da se planirani manjkovi nabavljaju, a viškovi plasiraju na slobodnom tržištu.

Sunce i vjetar rastu, termoelektrana i dalje daje trećinu struje

Najizraženiji rast proizvodnje očekuje se iz solarnih elektrana, sa procijenjenih 157 GWh u 2026. na 286 GWh u 2027., odnosno za oko 82 odsto. Proizvodnja vjetroelektrana trebalo bi da poraste za oko 32 odsto, na 504 GWh, dijelom zahvaljujući planiranom puštanju u rad vjetroelektrane Gvozd 2, snage 21 MW.

Hidroelektrane bi trebalo da proizvedu 1.813 GWh, a Termoelektrana Pljevlja 1.210 GWh, što je oko 7,4 odsto manje od procjene za 2026.

Prema takvoj strukturi, hidroelektrane bi obezbijedile približno 48 odsto domaće proizvodnje struje, termoelektrana 32 odsto, vjetroelektrane 13 odsto, a solarne elektrane sedam odsto. Ukupno bi oko 68 odsto električne energije bilo proizvedeno iz obnovljivih izvora.

Predlog bilansa računa i na povećanje instalisane snage svih elektrana sa oko 1.218 MW na kraju 2026. na približno 1.344 MW na kraju 2027. Kapacitet solarnih elektrana trebalo bi da dostigne oko 220 MW, uz realizaciju projekata EPCG, kupaca-proizvođača i privatnih investitora.

Prvi veliki baterijski sistem planiran za oktobar

Važna novost je i plan Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) da u oktobru 2027. stavi u funkciju prvi baterijski sistem za skladištenje električne energije – BESS I snage 60 MW i kapaciteta 240 MWh.

Takvi sistemi omogućavaju skladištenje dijela proizvedene električne energije i njeno korišćenje u drugim satima, što dobija na značaju sa rastom proizvodnje iz vjetra i sunca.

Ukupna energetska zavisnost ostaje velika: 41,3 odsto potreba nije pokriveno

Iza mogućeg viška električne energije stoji drugačija slika ukupnog energetskog bilansa. Za 2027. godinu planirane su ukupne energetske potrebe od 40.051 terađula (TJ), a domaća proizvodnja energije od 23.501 TJ. To znači da bi domaći izvori pokrili 58,68 odsto potreba, dok bi 41,32 odsto ostalo nepokriveno domaćom proizvodnjom.

Glavni razlog su naftni derivati i prirodni gas, koji prema dokumentu učestvuju sa oko 49 odsto u ukupnim energetskim potrebama, a za domaće tržište nabavljaju se iz uvoza. Drugim riječima, planirani godišnji višak struje ne znači da Crna Gora postaje energetski samodovoljna.

Ukupan promet naftnih derivata za potrebe domaće potrošnje u 2027. projektovan je na 455.614 tona, oko 4,1 odsto više od procjene za 2026. Najveći dio čini eurodizel, sa 354.101 tonom, odnosno gotovo 78 odsto ukupne planirane potrošnje naftnih derivata.

Rudnik uglja planira 1,67 miliona tona, veći izvoz

Rudnik uglja Pljevlja planira proizvodnju 1,675 miliona tona uglja, što je približno 2,6 odsto manje od procijenjene proizvodnje u 2026. Za rad Termoelektrane Pljevlja predviđena je isporuka 1,485 miliona tona, dok bi 175.000 tona trebalo da bude izvezeno, oko 19 odsto više nego što se očekuje ove godine.

Predlog Energetskog bilansa za 2027. tako istovremeno predviđa snažniji razvoj obnovljivih izvora, godišnji suficit u proizvodnji struje i nastavak značajne zavisnosti od uvoznih energenata. Koliko će plan biti ostvaren zavisiće, između ostalog, od hidrološke situacije, završetka remonta elektrana i realizacije novih proizvodnih i skladišnih kapaciteta.