Ćulafić: Zatvaranje Poglavlja 27 označava početak faze pune implementacije preuzetih obaveza

Zatvaranje Poglavlja 27 ne znači istovremeno rješavanje svih problema u oblasti životne sredine, već početak nove, zahtjevne faze koja podrazumijeva dosljednu implementaciju preuzetih obaveza, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Ćulafić je učestvovao na panel diskusiji „Crna Gora i Evropska unija (EU) - Od pregovaračkog stola do punopravnog članstva“, održanoj na Univerzitetu Donja Gorica. 

Iz tog Vladinog resora su naveli da je Ćulafić govorio o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, značaju zatvaranja Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, kao i izazovima koji državu očekuju u narednom periodu.

On je istakao da ovakvi formati doprinose podizanju svijesti o značaju životne sredine, ne samo za pojedinca i zajednicu, već i za ukupni evropski put Crne Gore.

“Govoreći o očekivanom zatvaranju Poglavlja 27, ministar je naglasio da taj korak ne znači istovremeno rješavanje svih problema u oblasti životne sredine, već predstavlja početak nove, zahtjevne faze koja podrazumijeva dosljednu implementaciju preuzetih obaveza”, navodi se u saopštenju. 

On je rekao da je “svaka plastična flaša ili kesa koju vidimo na ulici istovremeno dokaz našeg neuspjeha”. 

„Moramo imati puno razumijevanje za naslijeđeno stanje u ovoj oblasti, ali i za ograničene administrativne kapacitete i obim posla koji je potrebno obaviti kako bismo nacionalne politike i standarde uskladili sa onima koji važe u državama EU“, kazao je Ćulafić. 

On je naveo da evropske integracije treba iskoristiti kao priliku za uspostavljanje reda i jačanje sistema, ali i za unapređenje kvaliteta životne sredine i zaštitu zdravlja građana.

„Kada sam prije dvije godine dobio čast da služim svojoj zemlj kao ministar, zatekao sam 39 odsto ispunjenih obaveza predviđenih tadašnjim Akcionim planom za zatvaranje Poglavlja 27. Dobili smo depešu iz Brisela kojom je potvrđeno da je Crna Gora ispunila obaveze iz svih završnih mjerila i da je, u tehničkom smislu, stekla preduslove za zatvaranje ovog poglavlja sredinom decembra“, istakao je Ćulafić.

U saopštenju se navodi da je Ćulafić, kao konkretan pokazatelj napretka, izdvojio realizaciju projekata izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u 11 opština. 

On je naglasio da su takva ulaganja neophodna za unapređenje stanja životne sredine.

“Istovremeno, ukazao je na problem nelegalnih odlagališta otpada, podsjećajući da je u Crnoj Gori evidentirano oko 330 nelegalnih deponija, od kojih je tokom prethodne dvije godine očišćeno oko 100. Međutim, kako je objasnio, izvještaji pokazuju da je ukupan broj smanjen za svega 50, jer se dio lokacija u međuvremenu ponovo obnavlja”, kaže se u saopštenju. 

Ćulafić je naglasio da odgovornost za sprovođenje obaveza iz Poglavlja 27 ne pripada isključivo Vladi i MERS-u, već podrazumijeva aktivno učešće lokalnih samouprava, civilnog sektora i privrednih društava.

„Zatvaranje Poglavlja 27 lično bih smatrao profesionalnim uspjehom i bio bih ponosan na taj rezultat. Međutim, svoj zadatak vidim i u pripremi institucija i budućih donosilaca odluka za ono što nas očekuje nakon zatvaranja poglavlja, a to je proces implementacije“, poručio je Ćulafić.

Govoreći o obavezama koje Crnu Goru očekuju nakon zatvaranja poglavlja, on je ukazao na značaj prelaznih perioda, koji državi omogućavaju da u predviđenim rokovima sprovede preuzete obaveze, od potpunog uklanjanja divljih deponija do 2030. godine, do dostizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

„Ako postoji oblast u kojoj se kompletno društvo i brojni resori moraju posvetiti kreiranju i sprovođenju najodgovornijih politika, onda je to upravo oblast ekologije“, kazao je Ćulafić. 

Osvrćući se na finansijske izazove članstva u EU, on je istakao da Crna Gora mora kontinuirano pratiti dinamiku usvajanja i primjene evropskih propisa, prenositi direktive i regulative u nacionalni pravni sistem i dodatno jačati administrativne kapacitete.

“Prema procjenama iz 2021. godine, za uspješnu realizaciju svih obaveza u oblasti životne sredine bilo je potrebno oko 1,4 milijarde EUR, dok se danas, imajući u vidu protek vremena i izmijenjene geopolitičke okolnosti, procjenjuje da je potrebno između 3,5 i četiri milijarde EUR”, naveo je Ćulafić.

On je upozorio i na značaj poštovanja rokova utvrđenih u okviru prelaznih perioda, budući da njihovo neispunjavanje može proizvesti finansijske posljedice za državu, uključujući i plaćanje odgovarajućih penala.

“Ukupna transpozicija evropskog zakonodavstva u nacionalne pravne sisteme obuhvata oko 320 hiljada stranica teksta, dok se u oblasti životne sredine taj obim procjenjuje na oko 20 hiljada stranica”, naveo je Ćulafić. 

On je kazao da, od ukupno 98 završnih mjerila u cjelokupnom pregovaračkom procesu, Poglavlje 27 obuhvata deset, što, kako je naveo, dovoljno govori o zahtjevnosti te oblasti.