Evropski put ne smije se plaćati gubitkom turističkih tržišta

Usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom važno je za evropski put Crne Gore, ali otvara i pitanje mogućih posljedica po turizam, jednu od ključnih privrednih grana. Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, upozorava za Pobjedu da bi dodatne prepreke za dolazak gostiju mogle ugroziti važna turistička tržišta, dok direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović procjenjuje da bi gubitak gostiju sa tih tržišta bilo teško nadoknaditi.

Prema njegovim riječima, oni su činili između 20 i 21 odsto ukupnog broja turista, a za očuvanje ovogodišnjeg broja noćenja u blažem scenariju bio bi potreban rast od 4,75 odsto sa svih ostalih tržišta.

- Crna Gora mora usklađivati svoju spoljnu i viznu politiku sa Evropskom unijom, ali pritom ne smije zanemariti sopstvene ekonomske interese i ugroziti turizam, privrednu granu od koje zavisi značajan dio domaće ekonomije. Usklađivanje sa evropskom politikom dio je našeg strateškog opredjeljenja. Međutim, to ne smije biti izgovor da zanemarimo sopstvene ekonomske interese i ugrozimo privrednu granu od koje zavisi značajan dio naše ekonomije - kazao je Ivančević.

Barijere

On je upozorio da bi uvođenje viza za državljane Rusije, Kine, Turske, Saudijske Arabije i Bjelorusije moglo imati ozbiljne ekonomske posljedice.

- Turizam ne trpi barijere. Tržišta se ne osvajaju administrativnim odlukama, već kvalitetom ponude, dostupnošću destinacije i jednostavnošću dolaska. Gost koji mora da prolazi kroz komplikovane vizne procedure vrlo lako može izabrati Tursku, Grčku, Hrvatsku ili neku drugu destinaciju koja mu je pristupačnija. A kada jednom izgubimo tržište, povratak gostiju nije ni brz ni jednostavan - naveo je Ivančević.

Prema njegovim riječima, uvođenje viza ne treba posmatrati samo kao diplomatsko i političko pitanje.

- To je prije svega i ozbiljno ekonomsko pitanje, sa mogućim posljedicama po hotele, turističke agencije, privatni smještaj, ugostiteljstvo, avio-saobraćaj i brojna druga preduzeća koja žive od turizma - istakao je on.

Ivančević je kazao da dodatne prepreke zabrinjavaju posebno zato što se uvode na tržišta koja su značajna za crnogorski turizam ili imaju veliki potencijal za njegov dalji razvoj.

- Rusko tržište već godinama ima važnu ulogu u crnogorskom turizmu, dok Turska, Kina i zemlje Zaliva otvaraju prostor za privlačenje novih gostiju, produženje sezone i razvoj kvalitetnijeg, cjelogodišnjeg turizma - kazao je Ivančević.

On je ocijenio da nije dosljedno istovremeno zagovarati produženje turističke sezone, privlačenje gostiju sa novih tržišta i povećanje prihoda, a uvoditi prepreke koje njihov dolazak čine složenijim.

- To je kontradikcija koju moramo ozbiljno preispitati - poručio je.

Ivančević je kazao da razumije obaveze Crne Gore prema Evropskoj uniji, ali očekuje da se one sprovode uz više pažnje prema posljedicama po privredu.

- Nije dovoljno donijeti odluku i konstatovati da smo ispunili evropske zahtjeve. Potrebno je odgovoriti i na pitanje ko će snositi troškove takve odluke ako dođe do pada broja gostiju, smanjenja prometa i gubitka prihoda - naveo je on.

Od Vlade očekuje jasnu procjenu ekonomskih posljedica, konkretne mjere za zaštitu turističkog tržišta i brz, efikasan i dostupan sistem izdavanja viza.

- Ako već moramo da uvedemo vizni režim, onda moramo učiniti sve da on ne postane prepreka turističkim putovanjima i investicijama - kazao je Ivančević.

Prema njegovim riječima, Crna Gora ne smije biti država koja uredno ispunjava administrativne zahtjeve, a pritom zanemaruje interese sopstvene privrede.

- Evropske integracije i razvoj turizma ne treba da budu suprotstavljeni ciljevi. Naš zadatak je da ih uskladimo, a ne da uspjeh na jednom planu plaćamo gubicima na drugom - istakao je Ivančević.

On je zaključio da svaka odluka koja može uticati na turistička kretanja mora biti donijeta odgovorno i uz prethodnu procjenu posljedica, posebno u zemlji u kojoj je turizam jedna od ključnih privrednih grana.

- Iza svakog izgubljenog gosta ne stoji samo manje noćenja, već i manje prihoda, manje posla i manja sigurnost za ljude koji od turizma žive - poručio je Ivančević.

Golubović je kazao da gosti sa tržišta na koja se uvode vize predstavljaju značajan udio u turističkom prometu Crne Gore. Prema njegovim riječima, ako se posmatra struktura gostiju sa tih tržišta u prethodnoj godini, oni su činili između 20 i 21 odsto, što predstavlja važan broj gostiju i noćenja za Crnu Goru kao turističku destinaciju.

On je upozorio da će uvođenje viznog režima uticati na potražnju sa tih tržišta i da će eventualni gubitak gostiju biti teško nadoknaditi dolascima iz drugih zemalja.

- Kada pogledate iskustva zemalja koje su uvodile vize i različite scenarije koji se mogu napraviti ukoliko dođe do pada, dolazimo do podataka koji će biti prilično izazovni za nadoknadu u narednoj godini sa nekih drugih tržišta. Definitivno će doći do pada potražnje upravo sa ovih tržišta - kazao je Golubović.

U Centru za istraživanje i razvoj turizma, kako je objasnio, razmatrali su i scenario u kojem bi broj turista sa tih tržišta bio manji za 20 odsto. Golubović je taj scenario ocijenio kao blaži, ali je i on pokazao da bi posljedice bile značajne.

Prema toj procjeni, ukupan broj noćenja bio bi manji za 3,8 odsto. Da bi Crna Gora ipak ostvarila isti broj noćenja kao ove godine, koji je projektovan na oko 16,5 miliona, pad sa tržišta na kojima se uvode vize trebalo bi nadoknaditi rastom broja gostiju sa svih ostalih tržišta. Za to bi, prema Golubovićevim riječima, bio potreban rast od 4,75 odsto.

- Da bismo bili na nuli i imali identičan broj noćenja koji ćemo imati ove godine, projektovan na oko 16,5 miliona, morali bismo da sa svih drugih tržišta ostvarimo rast od 4,75 odsto. I to je najblaži scenario - objasnio je Golubović.

Crna Gora je u potpunosti uskladila svoju viznu politiku sa viznom politikom Evropske unije, čime je ispunila jedno od završnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, kao i jednu od ključnih obaveza iz Reformske agende. Time je potvrđena posvećenost naše države evropskim integracijama, a stvoreni su i uslovi za povlačenje oko četiri miliona eura u okviru evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan.

Podsjećamo Vlada Crne Gore je 23. jula 2026. godine donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o viznom režimu, shodno čijim odredbama je državljanima zemalja koje su činile neusklađenosti između viznog režima Crne Gore i Evropske unije (Bjelorusija, Kina, Rusija, Saudijska Arabija i Turska) od 1. novembra 2026. godine, neophodna viza za ulazak u Crnu Goru.

Iako usklađivanje viznog režima podrazumijeva da će državljanima pojedinih zemalja za ulazak u Crnu Goru ubuduće biti potrebna viza, Ministarstvo vanjskih poslova je intenzivno i sistemski preduzimalo aktivnosti koje će ublažiti moguće negativne efekte ovih promjena, istovremeno preduzimajući mjere kako bi proces dobijanja crnogorske vize bio što jednostavniji i dostupniji.

Pravila

Najvažnija novina za građane zemalja kojima je potrebna crnogorska viza jeste da zahtjev više ne moraju podnositi isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore. Zahvaljujući saradnji sa kompanijom VFS Global, vodećim svjetskim partnerom za pružanje viznih usluga, zahtjevi za izdavanje crnogorske vize već sada mogu se podnijeti u VFS aplikacionim centrima u Indiji, Bangladešu, Kirgistanu, Azerbejdžanu, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Rusiji. U narednom periodu biće otvoreni i centri u Pakistanu, Kini, Jermeniji, Kazahstanu, Filipinima, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Bahreinu, Bjelorusiji, Nepalu i Uzbekistanu, dok je planirano dalje širenje mreže i na Jordan, Kuvajt, Tajland i Indoneziju.

Na ovaj način strani državljani će moći da podnesu zahtjev za crnogorsku vizu u najbližem VFS aplikacionom centru, bez potrebe da putuju do ambasada ili konzulata Crne Gore, što će znatno pojednostaviti proceduru i učiniti je bržom i pristupačnijom.

Istovremeno, Ministarstvo vanjskih poslova realizuje jedan od najznačajnijih projekata u oblasti upravljanja viznom politikom – uspostavljanje novog, modernog Viznog informacionog sistema, koji će biti u potpunosti kompatibilan sa informacionim sistemima Evropske unije i usklađen sa šengenskim bezbjednosnim standardima. Krajnji cilj ovog projekta je uvođenje sistema elektronskih viza (e-visa), koji će omogućiti da se zahtjevi za vizu podnose elektronskim putem, uz bržu obradu aplikacija i efikasniju uslugu za strane državljane.

Usklađivanjem vizne politike sa Evropskom unijom Crna Gora ispunjava jednu od važnih obaveza na putu ka članstvu u EU, dok istovremeno modernizuje vizni sistem i olakšava pristup našoj zemlji građanima brojnih emitivnih tržišta. Na taj način jača se bezbjednost, digitalizacija javne uprave i konkurentnost Crne Gore kao turističke i investicione destinacije.