Goliš: Podržavamo povećanje zarada, ali tražimo garancije za održivost Fonda PIO i očuvanje uslova života na sjeveru

Sindikat državnih službenika i namještenika Crne Gore podržava najavljeno povećanje zarada, ali izražava zabrinutost zbog izostanka pravovremenog dijaloga sa socijalnim partnerima i potencijalnih rizika po održivost Fonda PIO i javnih finansija, saopštila je predsjednica tog sindikata Tamara Goliš tokom gostovanja u emisiji „Otvoreno” na Radio-televiziji Budva.

Komentarišući najave novog ekonomskog modela i povećanja minimalnih zarada, Goliš je istakla da su socijalni partneri i ovog puta ostali uskraćeni za blagovremene informacije te da su detalje saznali posredstvom medija.

„Generalno pozdravljamo svako uvećanje zarada i ovaj prijedlog prihvatamo sa optimizmom, ali ne možemo ostati bez konkretnih podataka o ekonomskim parametrima i izvorima finansiranja. Postavlja se pitanje da li će to ugroziti naš penzijski i socijalni sistem, kao i javne finansije. Podsjećam da je zakonska obaveza Vlade da sva bitna pitanja koja se tiču građana prethodno usaglasi sa reprezentativnim sindikalnim centralama i Unijom poslodavaca”, kazala je Goliš.

Ona je naglasila da, uprkos tome što će pokrivanje sindikalne potrošačke korpe dvijema minimalnim zaradama predstavljati značajan pomak za mnoge porodice, i dalje postoji bojazan od ukidanja dijela doprinosa za Fond PIO.

„Ostalo je nedovoljno jasno šta će se desiti u slučaju globalne ekonomske krize ili slabijih rezultata turističke sezone. Da li će se u tom slučaju Fond PIO i socijalna davanja finansirati iz dodatnih zaduženja ili povećanja poreza? Takođe, insistiraćemo na tome da minuli rad ne ostane zanemaren i utopljen u minimalne zarade, već da se napravi adekvatna gradacija koeficijenata u odnosu na složenost poslova, odgovornost i nivo kvalifikacija”, poručila je. 

Osvrćući se na položaj zaposlenih u javnoj upravi, Goliš je ukazala na izražene regionalne razlike, naglašavajući da se uslovi rada na primorju i na sjeveru države ne mogu posmatrati isključivo kroz ujednačavanje isplate zarada.

„Zakon o zaradama u javnom sektoru nastojao je da ujednači uslove, ali troškovi života, obim posla i ekonomska pristupačnost značajno se razlikuju po opštinama. Na sjeveru nedostaje radnih mjesta i perspektive za mlade. Ukoliko se najavljenim mjerama dodatno smanje lokalni prihodi i oslabi uticaj Egalizacionog fonda, sjeverne opštine će se naći u izuzetno teškom položaju, a kvalitet usluga građanima biće ugrožen. Zbog toga ćemo tražiti utvrđivanje ciljanih mjera kako bi se nadomjestila nedostajuća sredstva u lokalnim samoupravama”, navela je Goliš.

Dodala je da problem odlaska mladih sa sjevera, gdje prema pojedinim istraživanjima čak osamdeset pet odsto mladih želi da napusti te krajeve, zahtijeva sistemski i strateški pristup, a ne parcijalna rješenja.

Kada je riječ o reformi javne uprave, Goliš je ocijenila da je ona iz ugla zaposlenih gotovo neprimjetna te da brojnost administracije ne odražava nužno i njenu kadrovsku snagu.

„Na ključnim pozicijama i dalje imamo deficit stručnog kadra. Osnovna zarada za visoku stručnu spremu od osamsto pedeset eura nije dovoljan motiv za privlačenje mladih i stručnih ljudi koji bi trebali da sprovedu zahtjevne procese evropskih integracija. Naš cilj mora biti trajno i kvalitetno kadrovsko jačanje uprave, a ne njeno uvećavanje”, podvukla je Goliš.

Govoreći o položaju žena u javnom sektoru, istakla je da postoji dobar balans u usklađivanju poslovnog i privatnog života, ali da je prisustvo žena na rukovodećim pozicijama i dalje nedovoljno, pri čemu očekuje da će primjena novih evropskih direktiva o transparentnosti zarada doprinijeti većoj ravnopravnosti.

Inicijativa za model socijalnog stanovanja po uzoru na Beč

Kao jedno od ključnih pitanja za zaposlene i sve građane Crne Gore, predsjednica Sindikata je izdvojila rješavanje stambenog pitanja, podsjećajući na inicijativu Unije slobodnih sindikata o uvođenju modela državnog socijalnog stanovanja.

„Predložili smo model po uzoru na bečki sistem, gdje država gradi stanove koji se daju u dugoročni, povoljni zakup. Time bi se smanjio pritisak na prostor i stambeno tržište, a građanima omogućila sigurna egzistencija. Rad na ovom projektu je privremeno usporio zbog intenzivnih aktivnosti na opštem kolektivnom ugovoru i evropskim zakonima, ali očekujemo da će predstojeća strategija socijalnog stanovanja ponuditi konkretna rješenja za realizaciju ove inicijative”, zaključila je Goliš.

-