Hoće li doći do nestašica nafte?
Iran je kao odmazdu već počeo da napada ciljeve i u Izraelu i s druge strane Persijskog zaliva, ali šta će biti u Hormuškom moreuzu? Tankeri još uvijek prolaze, ali osiguranje naglo raste.
Iz više susjednih zemalja Irana stižu izvještaji o napadima. Novinar agencije Reuters javlja da se u katarskoj prijestonici Dohi čulo više eksplozija, a i iz Abu Dabija stižu informacije o snažnim detonacijama.
U vazdušnom napadu na jednu vojnu bazu iračke vojske poginula je jedna osoba, saopštio je portparol baze. U Kuvajtu su se oglasile sirene. Bahrein je, prema navodima državne novinske agencije, potvrdio da je bio meta napada.
Iranske oružane snage objavile su da su napale ukupno četiri američke vojne baze u regionu. Među ciljanim lokacijama bili su vojna baza Al Udeid u Kataru, baza Al Salem u Kuvajtu, vazduhoplovna baza Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te američka flota u Bahreinu, izvijestila je agencija Fars.
Prema izraelskim navodima, Iran je ispalio rakete na Izrael. Vojska je saopštila da je otkrila rakete ispaljene iz Irana prema Izraelu, zbog čega je u više dijelova zemlje aktivirana vazdušna uzbuna, uz sirene i upozorenja na mobilnim telefonima. Veliki broj iranskih projektila je uništen prije nego što je pogodio cilj, ali ipak ima i žrtava.
Cijena nafte je već porasla
No veliko je pitanje kako će se ovaj sukob odraziti i na cijenu nafte: već ovog petka, kada su pregovori u Ženevi pokazali da neće biti saglasnosti, cijena nafte na svjetskom tržištu skočila je za oko tri odsto. Ove subote, kada je napad zaista i počeo, gotovo sve berze su zatvorene, tako da će se tek u ponedjeljak vidjeti pravi razmjeri panike na tržištu.
Jer panika je viđena već nebrojeno puta: 1990. nakon iračke invazije na Kuvajt nafta tipa Brent poskupjela je za 30 odsto u samo 48 sati, 2003. uoči invazije na Irak cijena je porasla za 15 odsto, 2019. nakon napada dronovima na Abqaiq u Saudijskoj Arabiji cijena je eksplodirala za 20 odsto u jednom danu, 2022. nakon napada Rusije na Ukrajinu nafta je poskupjela za 35 odsto u četiri dana.
Više nafte za svjetsko tržište
Glavno oružje Irana zapravo je Hormuški moreuz, glavna veza za izvoz nafte praktično svih zemalja Persijskog zaliva. Nakon napada na Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su već povećali izvoz u očekivanju mogućih poremećaja u isporukama.
Odluka o većem povećanju proizvodnje mogla bi biti donesena na sastanku zakazanom za ovu nedjelju. Koliko bi se dodatno mogla povećati proizvodnja još nije dogovoreno, rekao je jedan od upućenih sagovornika novinarima agencije Reuters. Na sastanku osam država članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika prvobitno se trebalo razgovarati samo o „umjerenom povećanju“. Prema riječima delegata, do sada se kao vjerovatno smatralo povećanje proizvodnje za 137.000 barela dnevno u aprilu, kako bi se zadovoljila veća potražnja tokom ljeta. Ali, s obzirom na okolnosti, kvota bi sada mogla biti i veća, piše Seezbiz.
Usko grlo Hormuškog moreuza
No i nafta iz Saudijske Arabije i UAE najvećim dijelom mora proći kroz Hormuški moreuz – ukupno je to oko petine cjelokupne svjetske ponude nafte, doslovno pred cijevima artiljerije i ostalog oružja Irana. Osiguravač Lloyd već je povećao premiju osiguranja plovidbe zbog ratnog rizika (War Risk Premium) sa oko 0,125 odsto vrijednosti broda na oko 0,3 odsto, što znači da tanker nafte vrijedan 100 miliona dolara sada plaća oko 300.000 dolara. Za tankere koji imaju bilo kakvu vezu sa SAD-om ili Izraelom, premija iznosi čak 0,7 odsto vrijednosti broda. Takođe, do sada se osiguranje sklapalo na dva dana, a sada je rok skraćen na samo 24 sata, nakon čega osiguravač procjenjuje novi iznos premije. Neki su već obustavili sav promet tim moreuzom, ali za naftu iz drugih zemalja Persijskog zaliva jednostavno nema drugog puta.
Jer gotovo je nemoguće predvidjeti šta se tamo može dogoditi. Teheran je već iskusio bijes SAD-a i drugih zemalja Persijskog zaliva nakon incidenta 2019. godine, kada su u Omanu oštećena četiri tankera magnetnim pomorskim minama za koje se vjeruje da je odgovoran Iran.
Čak je i napad dronom na izraelski tanker 2021. godine, u kojem su poginula dva mornara, izazvao najoštrije reakcije ne samo Izraela i SAD-a, već i arapskih zemalja. Ako bi ovaj sukob potrajao, teško je reći šta bi mogao učiniti neki oficir Revolucionarne garde „brz na obaraču“ dok svega nekoliko milja od obale Irana prolazi tanker pod zastavom neprijatelja.
Neka ozbiljnija zaštita brodova koji tamo prolaze gotovo da nije moguća: Persijski zaliv je previše uzak i plitak da bi tankeri mogli ploviti pod zaštitom većih ratnih brodova, a da i ti brodovi ne budu izloženi istoj opasnosti. U ovom trenutku američke pomorske snage su prije svega koncentrisane s druge strane Irana, u Indijskom okeanu, dok se pred ulazom u Persijski zaliv nalazi tek nekoliko manjih ratnih brodova.
(Bankar)