Jovanović kritikuje ljetnji cjenovnik: Cijene moramo prilagoditi tržištu

Prvi čovjek Budve Nikola Jovanović upozorio je u razgovoru za "Vijesti" da metropola turizma polako postaje preskupa destinacija, što bi je moglo skupo koštati u sudaru sa regionalnom konkurencijom.

Direktor Turističke organizacije Milan Tičić, međutim, kaže da je prijestonica turizma pokazala da nudi raznovrsnu i pristupačnu ponudu - od plažnog mobilijara, preko ugostiteljskih usluga, pa do smještaja.

"Juče sam platio pivo 3,2 eura, danas u tom istom lokalu naplaćeno mi je 4,4 eura." To su riječi turista iz regiona koji su odsjeli u Budvi i koji negoduju na povećanje cijena.

Stanovnici Budve na svojoj koži osjećaju “ljetnje cijene”, od prodavnica, do lokala i drugih usluga, koje se nerijetko i nakon završetka sezone ne vraćaju na staro.

Iako sa zvaničnih adresa, sa državnog i lokalnog niova, stižu optimistične najave o dobrom početku sezone, već premašenim statističkim brojkama u odnosu na rekordnu 2019. godinu, nekotrolisano povećanje cijena, koje se obično dešava u susret špicu ljeta kada svako želi da zaradi što više, ipak bi moglo mnogo koštati Budvu, koja ljeti ugosti više turista nego sve ostale primorske opštine zajedno.

U razgovoru za “Vijesti” prvi čovjek metropole turizma Nikola Jovanović ističe da svjedočimo dobrom početku sezone, da postoji određeni optimizam, ali da moramo biti oprezni.

“Iz razloga što je prošle godine početak sezone bio ohrabrujući, a nakon toga smo imali da kažem niz nekih negativnosti, koje nijesu pratile taj početni optimizam. Razloga za optimizam ove godine je dosta, vidimo da je predsezona bolja od prethodne, očekujem da se taj trend nastavi. On dolazi kao posljedica dobre pripremljenosti, i grada i svih lokalnih službi i preduzeća. Svakako, na bolju predsezonu utiču i dobre vremenske prilike, ali i globalna dešavanja”, kazao je Jovanović.

Međutim, on upozorava da Budva mora da ostane konkurentna turistička destinacija:

“To podrazumijeva da cijene i ponudu prilagodimo konkurentnim tržištima jer, šta god mi mislili o sebi, turisti danas gledaju i druge turističke destinacije i bojim se da u tom dijelu nijesmo uradili dovoljno da te turiste privučemo i da ih zadržimo. Često sam kritičar cijena koje imamo u ugostiteljstvo, posebno prošle godine kada su cijene zakupa plaža drastično skočile, nekoliko puta, što je za posljedicu imalo podizanje cijena plažnog mobilijara, usluga u zoni morskog dobra. Smatram da to nije dobro. Posljedično tome, cijene su podizane i u drugim ugostiteljskim objektima, jer mislim da u tom dijelu ne pratimo dobar trend, gledajući druga tržišta, da svoje goste zadovoljimo i kvalitetom ponude i cijenama”.

Jovanović je kazao da se boji da polako postajemo preskupa turistička destinacija i da će nas drugi u tom smislu ugroziti.

“Imamo i jedan globalni trend da se turisti manje zadržavaju na destinacijama, i zato treba da se borimo za svakoga gosta. Često kritikujem cijene u ugostiteljskim objektima, hotelima, smještajima, jer smatram da da nije dobar put. Najveći razlog zbog čega su cijene podignute je povećanje poreza u hotelijerstvu sa sedam na 15 odsto i prevaljivanje tog poreza na goste. Bojim se da kao država, odnosno resorno ministarstvo ili vladajuća garniture na državnom niovu, nijesmo pokazali senzibilitet da pomognemo turizam kao najvažniju privrednu granu, koja čini bezmalo 25 odsto ukupne privredne aktivnosti države. Nemoguće je i neodgovorno da na taj način posmatrate razvoj turizma, jer upravo se desila ova negativnost da smo postali preskupa turističkna destinacija. Mislim da to zahtijeva donošenje hitnih mjera”.

On je najavio da grad razmišlja o donošenju seta mjera za narednu sezonu, koje će biti dogovorene sa najvećim privrednicima, odnosno turističkim poslenicima.

“Kad već nemamo razumijevanja sa državnog nivoa, smatramo da kao lokalna uprava smo obavezni da razumijemo probleme turističkih poslenika i da vidimo što možemo da uradimo, da budemo pravi partneri, podstrek i pomoć kako bi turističku sezonu valoroizovali na najbolji mogući način. Jer, jedni bez drugih ne možemo”.

Tičić: Cijene u skladu s kvalitetom

Direktor Turističke organizacije Budva Milan Tičić smatra da je Budva i ove sezone pokazala da nudi raznovrsnu i pristupačnu ponudu - od plažnog mobilijara, preko ugostiteljskih usluga, pa do smještaja.

“Cijene su u skladu sa kvalitetom i lokacijom, a uzorkom su obuhvaćeni Budva, Sveti Stefan, Rafailovići, Petrovac, Pržno, Buljarica i Bečići. Kafa se može popiti već od 1,30 eura, giros je 5 eura, hamburger od 3,50 eura, dok riblji meni počinje od 6,50. Parking je organizovan po zonama, sa cijenama od 1 do 2,5 eura po satu, a na pojedinim lokacijama, poput Jaza, potpuno je besplatan. Budva nudi širok raspon - od povoljnih opcija do ekskluzivnih lokacija, gdje gosti biraju prema svojim želama i mogućnostima. Upravo ta raznovrsnost čini Budvu destinacijom za sve generacije i profile. Smještaj, kako hotelski tako i privatni, bilježi odličnu popunjenost već u predsezoni, što potvrđuje da su cijene realne i da gosti prepoznaju kvalitet. Budva je grad koji nudi pravi balans između pristupačnosti i visokog standarda usluge. Budva je destinacija koja poštuje svoje goste, njeguje kvalitet i pruža vrijednost za svaki euro. To je razlog zbog kojeg se turisti vraćaju i zbog kojeg Budva ostaje lider na Jadranu”, naglasio je za “Vijesti” Tičić.

Ivančević: Rano je za priču o rekordima

Dugogodišnji turistički poslenik, član odbora za turizam pri Privrednoj komori Dragan Purko Ivančević smatra da izjave da je aktuelna turistička sezona “rekordna” u trenutku kada je protekao tek njen dio predstavlja preuranjenu ocjenu koja nije zasnovana na sveobuhvatnoj analizi relevantnih pokazatelja.

“U stručnoj i profesionalnoj praksi uspješnost jedne turističke sezone ne može se ocjenjivati isključivo na osnovu broja dolazaka i ostvarenih noćenja. Ti podaci jesen važni, ali predstavljaju samo dio ukupne slike i sami po sebi ne govore dovoljno o stvarnim ekonomskim efektima turizma. Za objektivnu ocjenu potrebno je, po završetku sezone, analizirati niz ključnih indikatora, među kojima su ukupni finansijski efekti za turističku privredu i povezane djelatnosti, ostvareni prihodi državnog budžeta i budžeta primorskih opština, prosječna potrošnja gostiju i njihova platežna moć, dužina prosječnog boravka, stepen popunjenosti smještajnih kapaciteta, zadovoljstvo gostiju i njihova spremnost da ponovo posjete destinaciju, kvalitet pružene usluge i konkurentnost destinacije. Tu je i udio sive ekonomije i njen uticaj na legalno poslovanje i javne prihode, profitabilnost kompanija i održivost njihovog poslovanja, odnos između ostvarenog turističkog prometa i pritiska na infrastrukturu, komunalne sisteme i životnu sredinu”, smatra Ivančević.

Prema njegovim riječima, posebno je važno naglasiti da rast broja gostiju ne mora automatski značiti i rast prihoda ili veću ekonomsku korist.

“Ukoliko je prosječna potrošnja niža, boravci kraći ili značajan dio prometa ostvaren u sivoj zoni, nominalno pozitivni pokazatelji mogu prikriti ozbiljne strukturne probleme. Od nosilaca javnih funkcija očekuje se da saopštenja o stanju u turizmu budu zasnovana na potpunim, provjerljivim i stručno interpretiranim podacima. Javnost, privreda i međunarodni partneri zaslužuju objektivnu analizu, a ne zaključke donesene na osnovu ograničenog broja indikatora.

Crna Gora treba da teži politici u kojoj se uspjeh turističke sezone mjeri kvalitetom ostvarenih rezultata, održivošću razvoja i stvarnim ekonomskim doprinosom, a ne isključivo statistikom dolazaka i noćenja. Tek nakon završetka sezone i detaljne analize svih relevantnih parametara, moguće je odgovorno govoriti o tome da li je ona zaista bila rekordna ili uspješna”, naglašava Ivančević.

On tvrdi da je posebno važno da ozbiljna analiza uporedi stanje našeg turizma sa drugima, a ne sa samim sobom, što trenutno “radi naše neznaveno Ministarstvo turizma”.

“Dovoljno je uporediti po tri ključna indikatora, stepen popunjenjenosti soba, prosječne cijene soba, prosječan dnevni prihod po sobi i to uporediti sa ostalim zemljama Mediterana”.

Šarolik cjenovnik

“Vijestima” su iz Turističke organizacije Budva dostavili cjenovnik ugostiteljskih usluga. Uzorkom su obuhvaćeni Budva, Sveti Stefan, Rafailovići, Petrovac, Pržno, Buljarica i Bečići:

• Plažni mobilijar: od 10 do 30 €, na ekskluzivnijim lokacijama i više od 100 €
• Taksi usluga: od 1 do 1,5 € start, 1,80 €/km
• Parking (Parking servis): od 1 do 2,5 € po započetom satu u zavisnosti od zone.
• Zonska parkirališta: 1. zona 2 €/h; 2. zona 1,5 €/h; 3. zona 1 €/h; dnevna karta 10 €
• Parking na drugim lokacijama: Buljarica i Reževići od 4 do 5 €/dan; Pržno 4 €/h; Petrovac od 4 do 5 €/dan; Sveti Stefan od 2 do 4 €/h
• Paste i pizze: od 7 do 30 € po osobi
• Riblji meni: od 6,50 do 80 € po osobi, na ekskluzivnijim lokacijama i do 200 € po osobi
• Kuvana jela: od 3,50 do 25 € po osobi
• Hamburger: od 3,50 do 27 € po osobi (na najvećem broju mjesta cijena iznosi 5 €)
• Pizza parče: od 2,50 do 6 € po osobi
• Giros: od 5 do 9 € po osobi
• Kafa: od 1,30 do 7 € (u zavisnosti od vrste kafe)
• Sok: od 2 do 5 €
• Voda (flašica 0,33l): od 1 € pa naviše
• Pivo točeno (0,33l): od 2,30 do 7 €
• Sladoled kugla: od 1,50 do 3,50 € po kugli