Može li Euro model podići prosječnu platu na 1.400 eura u 2027?

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori mogla bi da pređe 1.400 eura nakon primjene Euro modela, prema procjeni koju je premijer Milojko Spajić iznio u septembru. To bi bio rast od najmanje 357 eura ili 34,2 odsto u odnosu na septembarski prosjek od 1.043 eura. Koliki bi prosjek zaista mogao biti u 2027. zavisi od toga koliko će zaposlenih dobiti povišicu zbog novih minimalaca, kako će se promijeniti zarade iznad tih pragova i od kojeg mjeseca bi se reforma primjenjivala.

Od januara do septembra 2026. prosječna neto plata iznosila je 1.033 eura, uz rast od 2,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U septembru je bruto prosjek dostigao 1.245 eura. Na tom iznosu može se pokazati koliko bi na neto zaradu uticala promjena samog obračuna.

Koliko donose niži porez i ukidanje doprinosa

Prema predloženom obračunu, doprinos zaposlenog za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjio bi se sa 10 na nula odsto, a doprinos za nezaposlenost sa 0,5 na nula odsto. Prvih 700 eura bruto zarade ostalo bi neoporezovano, dok bi se na dio iznad 700 eura primjenjivala stopa od devet odsto. Sadašnja stopa od 15 odsto na dio bruto zarade iznad 1.000 eura bila bi ukinuta.

Na bruto platu od 1.245 eura, oporezivi dio bio bi 545 eura, a porez 49,05 eura. Zaposlenom bi ostalo 1.195,95 eura neto. Taj primjer koristi septembarski bruto prosjek kao iznos jedne plate i drži ga fiksnim. Stvarni prosjek zavisi od pojedinačnih obračuna i od toga koliko će bruto plate porasti da bi dostigle nove minimalce.

Vlada je najavila minimalne neto zarade od 1.000 eura za radna mjesta za koja se traži osnovno ili niže obrazovanje, 1.250 eura za srednje i 1.400 eura za visoko obrazovanje. Primjenjivi prag zavisio bi od kvalifikacije koju zahtijeva radno mjesto. Sadašnji Zakon o radu predviđa dva neto minimuma, od 600 i 800 eura.

Ako bi, na primjer, radnik sa bruto platom od 1.245 eura na radnom mjestu koje zahtijeva srednju stručnu spremu po novom poreskom obračunu dobio 1.195,95 eura, do propisanog minimuma od 1.250 eura nedostajalo bi mu još 54,05 eura neto. Poslodavac bi morao da podigne bruto platu dovoljno da pokrije tu razliku. Kod radnika čija bi plata već poslije poreskih izmjena prešla pripadajući minimum, dalji rast zavisio bi od kolektivnih ugovora, odluka poslodavaca i pregovora o zaradama. Spajić je i sam dodatni efekat povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta vezao za dogovor sa socijalnim partnerima.

Šta bi značio prosjek od 1.300, 1.400 ili 1.450 eura

U tabeli su tri ilustrativna iznosa. Posljednja kolona pokazuje razliku u odnosu na obračun plate od 1.196 eura pri današnjem bruto prosjeku. Za procjenu vjerovatnoće svakog scenarija potrebni su podaci o raspodjeli zarada po radnim mjestima i njihovim kvalifikacionim zahtjevima.

Računicu za 1.400 eura najbolje pokazuje primjer sa 100 radnika. Ako bi 50 radnika dobilo po 300 eura preko iznosa koji bi im donijele poreske izmjene, prosjek grupe porastao bi za 150 eura. Da bi ukupan dodatni rast prosjeka bio 204 eura, drugih 50 radnika moralo bi u prosjeku da dobije još po 108 eura. Taj primjer pokazuje zašto je za nacionalnu procjenu važno znati i broj zaposlenih kojima se zarada povećava i iznos njihovih povišica. Na prosjek može uticati i promjena sastava zaposlenih, recimo ako se promijeni udio radnika u djelatnostima sa nižim platama.

Datum primjene mijenja godišnji prosjek

Primjena je najavljena za januar 2027. i zavisi od usvajanja zakonskih izmjena. Ako bi prosjek prva tri mjeseca ostao na 1.043 eura, a narednih devet bio 1.400 eura, prosti prosjek mjesečnih iznosa bio bi oko 1.311 eura. Primjer pokazuje kolika može biti razlika između nivoa plate nakon uvođenja reforme i prosjeka za čitavu godinu.

Početkom novembra Ministarstvo finansija je za „Vijesti“ potvrdilo da će predlog budžeta za 2027. pripremiti u zakonskom roku, do 15. novembra, a tada nije preciziralo jesu li u predlog uključeni troškovi Euro modela. Evropska komisija je u izvještaju od 4. novembra ocijenila da bi reforma mogla predstavljati značajan rizik za održivost javnih finansija i spoljnu ravnotežu, uz potrebu da se efekti dalje procijene. Rast cijena odrediće koliki dio nominalnih povišica bi se pretvorio u veću kupovnu moć.

Gdje je 1.400 eura u odnosu na zarade u EU

Prema Eurostatu, neto zarada samca bez djece koji je 2025. radio puno radno vrijeme i primao prosječnu bruto zaradu iznosila je mjesečno oko 1.156 eura u Rumuniji, 1.204 u Bugarskoj, 1.286 u Mađarskoj, 1.408 u Hrvatskoj i 1.508 u Slovačkoj. Sa 1.400 eura Crna Gora bi, prema tim iznosima, bila iznad prve tri zemlje, osam eura ispod Hrvatske i 108 eura ispod Slovačke.

Eurostatov model za tip zaposlenog u poslovnoj ekonomiji i MONSTAT-ov nacionalni prosjek imaju različit obuhvat, a poređenje koristi nominalne iznose iz različitih godina.