Nova pravila u CRPS-u: Provjere dobijaju rok, API i strani e-potpisi ostaju za kasnije

Nakon javne rasprave (2–22. jul) o Nacrtu zakona o registraciji privrednih subjekata, Ministarstvo finansija je od ukupno 16 predloga dvaju učesnika – Fidelity Consultinga i Crnogorske komercijalne banke (CKB) – prihvatilo četiri, jedan djelimično, jedan ostavilo za dodatno razmatranje, dok je 10 odbijeno.

Ključne prihvaćene izmjene

Ograničenje roka provjere dokumenata: Provjera autentičnosti dokumenata iz registara članica EU više neće trajati neograničeno. Prihvaćeno je uvođenje fiksnog roka radi pravne sigurnosti, iako konačan broj dana (predlagano je 10 ili 30) još nije definisan.

Brže izdavanje EU potvrde: Preciznije se uređuje izdavanje elektronske EU potvrde o privrednom društvu na višejezičnom obrascu.

Stupanje na snagu: U skladu sa Ustavom Crne Gore, zakon će stupiti na snagu osmog dneva od objavljivanja, umjesto narednog dana.

Šta je odbijeno i šta ostaje problem?

Strani e-potpisi i e-pečati: Odbijen je zahtjev CKB-a da se zakonom garantuje tehnička validacija stranih kvalifikovanih elektronskih potpisa i pečata. Ovaj problem, koji trenutačno primorava kompanije da štampaju i ručno potpisuju dokumente, rješavaće se tek tokom priprema za pristupanje EU.

Bez API pristupa CRPS-u: Zahtjev za automatizovanom razmjenom podataka između CRPS-a i banaka putem API-ja je odbijen, uz obrazloženje da to nije predmet ovog zakona već propisa o elektronskoj upravi.

Registracija digitalnog punomoćja: Odbijen je predlog da evidentiranje digitalnog punomoćja EU bude besplatno.

Razjašnjenja i otvorena pitanja

Status „registrovan – neaktivan“: Ministarstvo je pojasnilo da je ovaj status isključivo informativnog i administrativnog karaktera (npr. zbog nedostavljanja finansijskih izvještaja) i sam po sebi ne ograničava poslovnu sposobnost kompanije.

Broj zaposlenih: Podatak o prosječnom broju zaposlenih ostaje u registru radi usklađivanja sa EU Direktivom i BRIS sistemom.

Troškovi digitalizacije: Pitanje finansijskih sredstava potrebnih za nadogradnju IT sistema ostalo je na dodatnom razmatranju.

Zaključak?

 Konačni predlog zakona donosi jasnije procesne rokove, ali ključni tehnički izazovi digitalizacije i prekograničnog poslovanja ostaju prebačeni na podzakonske akte i fazu same primjene, koja će za većinu odredbi početi danom ulaska Crne Gore u EU.