Plate u Crnoj Gori blago pale u februaru: Prosjek 1.025 eura, realna kupovna moć još slabija

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u februaru 2026. iznosila je 1.025 eura, što je blagi pad u odnosu na januar, ali i nastavak rasta na godišnjem nivou. Ipak, zbog rasta cijena, realna kupovna moć građana dodatno je oslabila.

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) u Crnoj Gori u februaru 2026. godine iznosila je 1.025 eura, dok je bruto zarada dostigla 1.225 eura, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku – Monstata.

U odnosu na januar, prosječna neto plata zabilježila je blagi pad od 0,1 odsto, dok je na godišnjem nivou ostvarila rast od 2,3 odsto . Međutim, rast cijena je „pojeo“ nominalno povećanje – uz inflaciju od 0,2 odsto na mjesečnom nivou, realne zarade su zapravo pale za 0,3 odsto.

Drugim riječima, prosječni građanin je u februaru mogao da kupi manje nego mjesec ranije, uprkos gotovo nepromijenjenoj plati.

Velike razlike po sektorima

Podaci pokazuju značajne razlike među djelatnostima. Najveće prosječne zarade zabilježene su u finansijskom sektoru (1.623 eura), kao i u sektoru energetike (1.456 eura).

Sa druge strane, najniže zarade i dalje su u administrativnim i pomoćnim djelatnostima (844 eura), kao i u oblasti umjetnosti i rekreacije (898 eura).

Na mjesečnom nivou, rast plata zabilježen je u energetici (+2,5%), rudarstvu (+1%) i obrazovanju (+0,8%), dok su najveći pad imali poljoprivreda (-1,7%) i uslužni sektor.

Prosjek koji vara: nedostaje ključni indikator

Iako se prosječna zarada često koristi kao ključni indikator standarda, ona ne daje potpunu sliku realnih primanja građana. Razlog je jednostavan – prosjek „vuku“ visoke plate manjeg broja zaposlenih.

Zbog toga se u razvijenim ekonomijama sve češće koristi medijalna zarada, koja pokazuje kolika je plata „tipičnog“ radnika – odnosno iznos koji dijeli zaposlene na dvije jednake polovine.

Međutim, Monstat i dalje ne objavljuje podatke o medijalnoj zaradi, što otežava precizniju procjenu životnog standarda u Crnoj Gori. ČITAJ VIŠE

Šta to znači za građane

Blagi pad realnih zarada u februaru šalje jasan signal: nominalni rast plata nije dovoljan ako inflacija ostaje prisutna. U praksi, to znači da i uz prosječnu platu iznad 1.000 eura, veliki dio građana i dalje osjeća pritisak na kućni budžet – posebno u ekonomiji poput crnogorske, koja je snažno oslonjena na uvoz i osjetljiva na rast cijena.

Statistika pokazuje stabilnost na papiru, ali realnost je nešto drugačija – plate stagniraju, cijene rastu, a bez uvođenja medijalne zarade, prava slika standarda ostaje djelimično skrivena.

Izvor: Investitor.me