Rakčević: Crna Gora rizikuje da postane međunarodno nekonkurentna

Povećanje poreza na dodatu vrijednost, ukidanje olakšica za hotele sa četiri zvjezdice i izmjene viznog režima, uz realizaciju Euro modela, mogu ozbiljno ugroziti konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije, upozorio je suvlasnik grupacije Montehos i najveći manjinski akcionar Instituta Igalo, Žarko Rakčević.

„Ako je turizam na papiru prioritet razvoja, onda nije dobro da se donosi serija odluka koje nijesu u korist tog sektora“, rekao je Rakčević u intervjuu Pobjedi i dodato da se takvim odlukama rizikuje da Crna Gora postane međunarodno nekonkurentna i investiciono neinteresantna u svojoj najznačajnijoj grani.

Kada je riječ o Institutu, u čijem je spašavanju učestvovao sopstvenim kapitalom u dva navrata, Rakčević insistira na tome da je riječ o dragulju koji se mora sačuvati i razvijati uz domaćinsko poslovanje. Trenutno nerazumijevanje i dijalog sa predstavnicima državnog kapitala vidi kao priliku da se ukaže na značaj takvog pristupa. 

„Kao vlasnici trećine Instituta, nijesmo u prolazu, tu smo za stalno. Radujemo se što smo u dogovoru sa Vladom u primjernom privatno-javnom partnerstvu uspjeli, ne samo da spriječimo zločin stečaja, nego da ga u potpunosti finansijski konsolidujemo. Zahvaljujući dobrom menadžmentu, Institut je na kraju prošle godine imao neto profit preko šest miliona EUR, a vjerovatno će i ove imati neto profit nešto veći od 2,5 miliona“, kazao je Rakčević. 

On smatra da institut državne pomoći iz više razloga za Institut, kao profitabilnu kompaniju, više nije realna opcija. Autori plana restrukturiranja su ukazali da je to iznuđeno rješenje i suštinski su otvorena vrata za primjenu drugih strateških pravaca razvoja Instituta. 

Kada su u pitanju neslaganja sa Vladom u vezi upravljanja Institutom, Rakčević je objasnio da su tražili da za investicije veće od 1,5 miliona EUR bude potrebna saglasnost svih pet članova Odbora direktora. 

„Ukoliko ne postoji, predložili smo da Skupština akcionara bude ta koja će donijeti odluku. Razlog tome je što imamo suviše negativnog iskustva iz ranijeg perioda. Već osam godina smo akcionari i nije mali broj slučajeva u kojima smo bili preglasani u vezi sa odlukama koje su bile daleko od domaćinskog poslovanja, kakvo zakon i zahtijeva“, objasnio je Rakčević 

On je dodao da se zalažu za to da se Institut dovede do nivoa četiri zvjezdice, u čemu imaju ogromno iskustvo, s obzirom na to da su proteklih godina više objekata iz veoma lošeg stanja doveli do nivoa četiri zvjezdice.

„Ako mi možemo jednu ruiniranu sobu, u prosjeku za 20 do 25 hiljada EUR dovesti do nivoa od četiri zvjezdice, a poslujemo sa najvećim svjetskim turoperaterima, teško nam je da prihvatimo procjenu da je za to potrebno 66 hiljada. Samo želimo da se ponašamo domaćinski, bez rasipanja novca građana, kako Institut za godinu ili dvije ne bi ponovo došao u stečajno stanje“, saopštio je Rakčević.

On je naveo da imaju nagomilano iskustvo u rekonstrukciji takvih objekata i da znaju kako se kreću cijene. 

„Pored toga, u planu restrukturiranja je jasno oročeno da će se tokom prošle godine pravo korišćenja nad zemljištem pretvoriti u pravo svojine nad zemljištem. Taj dogovor, uprkos i jednoglasnim zahtjevima Odbora direktora i Skupštine akcionara, evo ni krajem ove godine nije realizovan. Ako već nema državne pomoći, Institutu trebaju kreditna sredstva i kolateral, kako bi se doveo na nivo četiri zvjezdice“, objasnio je Rakčević.

On je podsjetio da su u dva navrata spasili Institut, te da ne žele ponovo da dođu u istu situaciju, jer bi to bilo nekorektno sa aspekta partnerstva i dogovora. 

Rakčević je kazao da se pravima manjinskih akcionara se u Evropi posvećuje posebna pažnja, te da bi država, u skladu sa smjernicama OECD-a, trebalo da se ponaša kao uzoran vlasnik, tako da preko 40 odsto manjinskih akcionara ne doživljavaju kao nepredvidivog ili nepravičnog vlasnika. 

„Prvo, shodno dogovoru, uložimo milionska sredstva u sanaciju, a onda se zakonskom intervencijom mijenja korporativna pozicija najvećeg manjinskog akcionara. Ako je namjera da prihvatate evropske vrijednosti, onda nemojte imati dvostruke standarde i pretvarati se da je prihvatljivo da se bitne odluke donose prostom većinom, ignorišući manjinske akcionare“, rekao je Rakčević.

On je dodao da ne traži ništa više od nivoa zaštite koji postoje u evropskim standardima korporativnog upravljanja. 

„Ako se ne varam, italijanska kompanija Terna, koja ima oko 23 odsto vlasništva u kompaniji za podmorski kabl, ima pravo veta na odluke o zaduženju preko 250 hiljada EUR. Ono što je u interesu Instituta mi ćemo podržati, ali nećemo dizati ruku za nešto što je daleko od logike dobrog domaćina. Smatramo da bi očuvanje dvotrećinske većine za izmjenu statuta, zajedno sa mehanizmom kvalifikovanog odlučivanja za materijalno značajne transakcije preko 1,5 miliona EUR, predstavljalo razumno, proporcionalno i evropski utemeljeno rješenje“, saopštio je Rakčević.

On smatra da građani prepoznaju nastojanje da se Institut sačuva, te da je od neprocjenjive važnosti to što se osam hiljada crnogorskih građana godišnje, krajnjim požrtvovanjem i znanjem, rehabilituje i vraća porodici i društvu. 

„U više navrata smo se javno obavezali da na prostoru Instituta neće biti nikakvih stanova za tržište, već se mora sačuvati kompleks za zdravstveni i eventualno komercijalni turizam. Projektni zadatak Građevinskom fakultetu, od Vlade, predviđao je mogućnost mješovite namjene unutar kompleksa Instituta. Dakle, to nije bila naša namjera. Mi smo striktno protiv toga, jer ne možete miješati stanove, tržne centre i luna-parkove sa na Mediteranu jedinstvenim prostorom za rehabilitaciju“, objasnio je Rakčević.

Kada je riječ o rekonstrukciji nedavno kupljenog hotela Plaža u Herceg Novom, on je naveo da je objakat zapušten i u lošem je stanju, te da je potrebno mijenjati bravariju i staklenu strukturnu fasadu sa novim energetski efikasnim materijalima koji su izuzetno skupi. 

„Krovovi propuštaju na mnogim mjestima, pa su neke sobe neupotrebljive, zato je prioritet i hidroizolacija. Hotel ,Plaža sa lamelama ima 270 jedinica. U proteklih 15 godina smo 1,2 hiljade jedinica doveli sa nivoa jedne na nivo četiri zvjezdice, tako da smo praktično specijalizovani za adaptaciju i rekonstrukciju turističkih objekata koji su bili zatvoreni ili ruinirani. To je ogroman projekat, a na osnovu našeg iskustva procjena je da je potrebno oko 20 miliona EUR da bi Plaža ponovo zasijala“, kazao je Rakčević.

On smatra da će hotel Plaža ubrzo biti jedan od dragulja Herceg Novog i Crne Gore. 

„Bilo bi apsurdno da, u smislu samog značenja te riječi, ne uspijemo da renoviramo sadržaje na samoj plaži i da u drugoj fazi ne dobijemo pravo korišćenja hotelske plaže. Zamislite hotel Plaža bez plaže. To bi bio apsurd“, rekao je Rakčević.

On je dodao da vjeruje da će naići na razumijevanje gradonačelnika Herceg Novog i rukovodstva Morskog dobra, te da su četiri zvjezdice preduslov da bi se dobilo hotelsko kupalište.

„Može se desiti da u prvoj fazi, dok se hotel ne završi i dok ne dobijemo četiri zvjezdice, konkurišemo da to bude javno kupalište, čija bi polovina bila pod mobilijarom, a polovina za slobodan boravak“, kazao je Rakčević.

On je saopštio da je Montehos grupacija koja posluje sa hotelima sa četiri zvjezdice po principu „all inclusive“ i 4,1 hiljadu kreveta. Tokom sezone imaju oko 550 radnika, od kojih je značajan dio iz inostranstva. 

„Godinama smo prema neto profitu najuspješnija turistička grupacija u Crnoj Gori, a mislim da ćemo ove godine ostvariti vjerovatno preko deset miliona EUR neto profita. Ako je turizam na papiru prioritet razvoja, onda nije dobro da se donosi serija odluka koje nijesu u korist turizma. Iako je učešće hotela sa četiri i pet zvjezdica daleko ispod prosjeka naših konkurentskih destinacija, ukinute su stimulacije prema kojima su hoteli sa četiri zvjezdice bili oslobođeni plaćanja komunalija“, saopštio je Rakčević.

On smatra da bi trebalo stimulisati izgradnju hotela, a ne stanogradnju. 

„Recimo, investitor na ime komunalnog opremanja zemljišta za hotel srednje veličine treba da plati 3,5 miliona EUR, a da za to najčešće ne dobije nijedan infrastrukturni priključak. To je potpuno destimulativno. Vidjećete kako će zbog te mjere pasti broj investicija u izgradnji hotela sa četiri zvjezdice. Nakon toga je uveden PDV na smještaj od 15 odsto, najveći u regionu, dok u Evropi samo jedna zemlja ima veći PDV nego mi. Sada imamo nagovještaj Euro modela sa ogromnim brojem nepoznanica. Kao ekonomisti, ne dopada mi se pretjerano administriranje ni definisanje značajnog broja zarada dekretom“, kazao je Rakčević.

On je dodao da je neprimjereno obavezati privredne subjekte na rast zarada od 60 odsto pa naviše, ako je rast društvenog proizvoda ispod tri odsto godišnje, sa niskom produktivnošću i galopirajućom nelikvidnošću i zaduživanjem. 

„Mi ćemo to pratiti i poštovati, ali govorim o desetinama hiljada većih i manjih preduzeća koji će teško moći da podnesu te dodatne udare“, naveo je Rakčević.

On je kazao da ne smatra da hoteli na obali mogu profitabilno raditi 12 mjeseci, jer ni najpoznatije turističke destinacije, sa brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, sadržajima i dobrom avio-dostupnošću, nemaju toliko dugu sezonu, već sedam do osam mjeseci. 

„Uprkos najavama još nije riješeno pitanje tzv. stalnog sezonca. Značajan broj preduzeća u turizmu radi izrazito sezonalno, četiri ili pet mjeseci i moraće da daje stalnim radnicima visoke plate, za veći dio neradne godine. Problem nedostatka radne snage je već godinama prisutan, zbog čega zapošljavamo ljude sa svih strana svijeta“, rekao je Rakčević.

On smatra i da će izmjena vizne politike, osim na značajan gubitak turističkih prihoda sa određenih tržišta, negativno uticati i na problem obezbjeđenja radne snage. 

„Odavno sam zagovornik evroatlantskih integracija Crne Gore, ali kao da postoje dvostruki standardi. Često žurimo da nešto uskladimo, i to brže nego što se zahtijeva ili uz nedovoljno insistiranje na zaštiti sopstvenih interesa. Struktura gostiju Montehosa je drugačija, pa nama to ne pravi toliko veliku štetu, ali postoje brojni hotelijeri i ugostitelji kojima pravi. Ako se samo osvrnemo na Albaniju, ona je u usponu sa nižim PDV-om, stimulacijom izgradnje turističkih kompleksa i boljom avio povezanošću. Sa ovakvim odlukama rizikujete da postanete međunarodno nekonkurentni i investiciono neinteresantni u svojoj najznačajnijoj grani“, zaključio je Rakčević.