Svjetska banka ispituje uticaj „Euro modela“ na javne finansije

Grupacija Svjetske banke potvrdila je da sa Vladom Crne Gore vode razgovore o predloženom reformskom programu "Euro model", ali još nijesu spremni da javno ocijene njegove ekonomske posljedice.

U fokusu razgovora su uticaj planiranih mjera na srednjoročne javne finansije i očuvanje fiskalne održivosti.

U odgovorima na pitanja "Dana" o ekonomskim mjerama koje je najavio crnogorski premijer Milojko Spajić, iz Svjetske banke saopštavaju da su u stalnom dijalogu sa crnogorskom vladom i drugim zainteresovanim stranama povodom najavljenog reformskog programa, uključujući predložene izmjene i njihove posljedice po srednjoročni makrofiskalni okvir zemlje.

– Budući da su zakonski predlozi još u razmatranju, analiziramo mogući uticaj programa i sa nadležnim organima razgovaramo o širem okviru ekonomskih politika potrebnom za ostvarivanje ciljeva reformi, uz očuvanje fiskalne održivosti. Imajući u vidu da je taj proces još u toku, trenutno nijesmo u mogućnosti da javno komentarišemo predloženi paket mjera – saopštio je za "Dan" portparol Grupacije Svjetske banke.

Ovaj odgovor stiže u vrijeme kada se u javnosti razmatraju nova povećanja zarada i promjene ekonomske politike, uključujući najavljeni "Euro model". Ključno pitanje je da li bi nove mjere mogle da obezbijede veće prihode građanima bez dodatnog ugrožavanja budžetske ravnoteže.

Razlozi za oprez vidljivi su i u ranijim analizama međunarodnih finansijskih institucija. Svjetska banka je u proljećnom izvještaju za 2026. konstatovala da je privredni rast Crne Gore tokom 2025. usporen na 2,7 odsto, dok je fiskalni deficit povećan na 4,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Javni dug iznosio je oko 64 odsto BDP-a.

U izvještaju se naglašava da ograničen fiskalni prostor zahtijeva snažniju budžetsku disciplinu, posebno u uslovima približavanja članstvu u Evropskoj uniji.

I Međunarodni monetarni fond je u analizi objavljenoj krajem 2025. upozorio da bi, bez dodatnih mjera, budžetski deficit do 2030. mogao premašiti četiri odsto BDP-a, uz postepeni rast javnog duga. MMF je ukazao i na potrebu da rast zarada bude usklađen sa rastom produktivnosti.

MMF upozorio na rast deficita i duga

Međunarodni monetarni fond je u izvještaju iz novembra 2025. upozorio da bi, bez novih mjera za kontrolu rashoda i povećanje prihoda, budžetski deficit Crne Gore do 2030. godine mogao premašiti četiri odsto BDP-a. Javni dug bi, prema tadašnjoj projekciji, mogao dostići oko 65 odsto BDP-a. MMF je preporučio jačanje fiskalnih pravila, kontrolu rashoda i usklađivanje rasta zarada sa produktivnošću. Posebno su ukazali na rizike koje povećanje potrošnje može imati po javne finansije i spoljnotrgovinsku ravnotežu.

Zato odgovor Svjetske banke ima posebnu težinu: potvrđuje da se ekonomski efekti predloženog programa još razmatraju i da je njegova fiskalna održivost jedno od pitanja u razgovorima sa Vladom.

Ipak, Svjetska banka nije saopštila da li podržava ili odbacuje predložene mjere. Njihov konačni stav o paketu reformi, bar zasad, ostaje nepoznat.

"Euro modelom" se ukidaju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, a minimalne plate povećavaju se na 1.000, 1.250 i 1.400 eura, u zavisnosti od stručne spreme.