Svjetska banka: Rast crnogorske ekonomije ove godine 3,3 odsto

Svjetska banka (SB) povećala je u najnovijem izvještaju prognozu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 3,3 odsto, što je poboljšanje od 0,4 procentna poena u odnosu na proljećne projekcije.

U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, SB za narednu godinu očekuje rast crnogorske ekonomije od tri odsto, što je 0,1 procentni poen niže u odnosu na ranije projekcije.

Prognoza rasta za 2028. godinu ostala je nepromijenjena na 3,1 odsto.

Iz SB su kazali da se u Crnoj Gori očekuje ubrzanje ekonomskog rasta u ovoj godini, podstaknuto potrošnjom, investicijama i uspješnom turističkom sezonom.

“Vlada je najavila mjere u okviru Euro modela, kao dio nastojanja da unaprijedi životni standard i ubrza približavanje EU. Kako se detalji ovih mjera budu dalje utvrđivali, biće važno sagledati njihove ekonomske i fiskalne implikacije, uz očuvanje fiskalne održivosti i jačanje produktivnosti i investicija privatnog sektora”, navodi se u saopštenju.

Iako potencijalni uticaj ovih mjera nije procijenjen u ovom izdanju izvještaja, Grupacija SB, kako su naveli, nastavlja dijalog sa nadležnim institucijama o širim politikama potrebnim za održiv rast i približavanje Evropskoj uniji (EU).

Očekuje se i ubrzanje rasta na 3,4 odsto u narednoj godini, a njegova stopa će se zadržati na istom nivou i u 2028.

Direktorica SB za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, kazala je da je Zapadni Balkan, u trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta na strani ključnih trgovinskih partnera, još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost.

„Pa ipak, otpornost sama po sebi nije dovoljna da ovom regionu pomogne da ostvari konvergenciju sa prosječnim dohotkom EU, ili otvori kvalitetna radna mjesta koja su potrebna građanima. Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtjeva efikasne, predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama već i iza njih”, rekla je Yu.

Iz SB su naveli da su višestruki ciklusi carinske liberalizacije doveli do duboke integracije Zapadnog Balkana u svjetsku trgovinsku razmjenu.

Viši troškovi uvoza takođe otežavaju firmama u ovom regionu izvoz i prisustvo na izvoznim tržištima.

Tek oko jedne trećine novih izvoznih poduhvata koje pokrenu firme sa Zapadnog Balkana preživi svoju prvu godinu postojanja, a samo od jedan do četiri odsto njih doživi petu godinu.

“Ovo je od značaja za radnih mjesta, jer izvoznici zapošljavaju ogromnu većinu radnika prerađivačke industrije u ovom regionu. Firme koja izvoze takođe su najčešće veće i nude bolje zarade u odnosu na uporedive firme okrenute prvenstveno domaćem tržištu“, objasnili su iz SB.

Reforme bi stoga, kako tvrde, trebalo da se usredsrede ne na prosto smanjenje obima propisa već i na njihovo unapređenje – pojednostavljenje i digitalizaciju procedura, uvođenje inspekcijskog nadzora na osnovu procjenjenog rizika, priznavanje usaglašenih standarda i kvalifikacija i očuvanje zaštitnih mjera koje služe za ostvarenje legitimnih javnih ciljeva.