Tužilaštvo izviđa trošenje novca, institucije nižu nalaze

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici potvrdilo je da je formiralo predmet po prijavi Sindikata zaposlenih RTCG-a, kako bi u fazi izviđaja ispitalo finansijsko poslovanje i isplate zarada zaposlenima u Javnom servisu za 2024. godinu. Postupajući tužilac, navode, preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje radi rasvjetljavanja odlučnih činjenica, a javnost će, kako poručuju, biti obaviještena kada odluka bude donesena.

Kratko saopštenje izdato je, kako se navodi, povodom medijskih napisa o postupanju u slučaju označenom inicijalima B. R. Iako tužilaštvo ne navodi ime, iz sadržaja prijave i ranijih navoda riječ je o generalnom direktoru RTCG-a Borisu Raoniću. Samim saopštenjem ODT nije iznijelo novu informaciju – predmet je već bio evidentiran u ranijem odgovoru Pobjedi. Ipak juče su se oglasili nekoliko sati pošto se druga sindikalna organizacija u RTCG-u obratila Tužilačkom savjetu, tražeći objašnjenje o mogućoj selektivnosti tužilaštva u slučajevima koji se tiču menadžmenta te kuće.

Što tužilaštvo ispituje

Da predmet postoji potvrđuje i raniji odgovor ODT-a na zahtjev Pobjede za slobodan pristup informacijama. Prema toj evidenciji iz februara ove godine, u tom tužilaštvu formirano je više predmeta koji se dovode u vezu sa RTCG-om, među kojima se predmet povodom isplata varijabilnih zarada zaposlenima i predmet povodom sumnji na prisiljavanje zaposlenih da istupe iz sindikalne organizacije nalaze u fazi izviđaja. Predmet o kojem je danas riječ, a odnosi se na 2024, prvobitno je podnijet Specijalnom državnom tužilaštvu u julu 2025, dopunjen je u januaru 2026, a potom je prešao u nadležnost ODT-a.

Prijava: koga terete i zbog čega

U prijavi, podnijetoj protiv generalnog direktora Borisa Raonića i menadžmenta RTCG-a, sindikat tvrdi da se značajna sredstva u Javnom servisu troše na zarade na način koji nije transparentan i za koji sumnjaju da nije zakonit. Kako navode, nemaju uvid u tačne obračunske podatke jer im ih menadžment ne dostavlja, pa su angažovali računovodstvenu agenciju da obračuna neto zarade svih zaposlenih po važećim koeficijentima.

Prema podacima koje je sindikat imao u trenutku podnošenja prijave za 2024. godinu, a što je naveo u njoj, godišnji neto trošak plata iznosio bi 6.845.130 eura, dok je stvarni neto trošak za 2024, prema Bilansu uspjeha objavljenom na sajtu Poreske uprave, bio 8.033.293 eura – razlika od 1.188.163 eura. Sindikat pita na što je potrošena ta razlika, ističući da se najviše 250.000 do 300.000 eura može opravdati radom nedjeljom, praznicima i noću. Navode i da se godišnje oko 450.000 eura troši na ugovore o djelu, iako RTCG ima 737 zaposlenih, i traže da se objasni ko su spoljni saradnici i za kakve poslove su angažovani. Navodi iz prijave za sada nijesu provjereni u sudskom postupku.

Pritisci poslije izviđaja

U dopuni prijave sindikat tvrdi da je pritisak na članove počeo od trenutka kada je iz tužilaštva stigao nalog za prikupljanje spisa i izjašnjenja menadžmenta. Navode da članovi od pretpostavljenih dobijaju svakodnevne prijetnje i da se, pod pritiskom, iščlanjuju – po informacijama dobijenim od kolega, od 23. januara 2026, kada je pokrenut izviđaj, organizaciju je za desetak dana napustilo 16 zaposlenih. Zatražili su od tužilaštva da hitno preduzme mjere kako bi ih zaštitilo. Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković podsjetio je ranije da je ometanje rada sindikata Krivičnim zakonikom propisano kao krivično djelo.

Vjerovatno višegodišnja praksa

U izjavi za Pobjedu Sindikat zaposlenih RTCG-a potvrđuje da je prijavu, koja se bavi netransparentnim trošenjem na varijabile i ugovore o djelu, podnio u julu prošle godine i da se odnosi na 2024. Prijava je podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu, nakon čega je ODT krajem januara ove godine postupio po njoj i pokrenuo izviđaj koji, kako kažu, traje već više od šest mjeseci. Iz sindikata navode da u trenutku podnošenja prijave nijesu znali koliko se troši na varijabile, već su tek tokom pregovora o povećanju plata od menadžmenta dobili potvrdu da je riječ o bruto iznosu od 735.000 eura godišnje, i da im je uvid u kriterijume i dinamiku isplate tog fonda uskraćen. Ohrabreni nalazom budžetske inspekcije, koja je nepravilnosti utvrdila za 2025, dok se njihova prijava odnosi na 2024, zaključuju da je vjerovatno riječ o kontinuiranoj, višegodišnjoj praksi i pozivaju ODT da hitno stane na kraj, kako navode, nezakonitom trošenju novca građana.

Obesmišljavanje zarade

Da problem sa strukturom zarada u vrhu RTCG-a nije samo sindikalna teza, pokazuje i mišljenje Ministarstva finansija iz aprila 2025. U dopisu koji je potpisao ministar Novica Vuković, resor navodi da iz dostavljenih akata nije dobio obrazloženje po kom osnovu generalni direktor i pomoćnici ostvaruju dodatak po ugovoru o radu, ni da li je riječ o dodatku na osnovnu ili o varijabilnom dijelu zarade. Kako je iznos dodatka veći od osnovne zarade, Ministarstvo ocjenjuje da takav način utvrđivanja zarade „obesmišljava institut zarade i koeficijenata“ i vodi narušavanju transparentnosti, pa predlaže usklađivanje s propisima. Iz istog dopisa vidi se i o kojim je iznosima riječ: zarada pomoćnika kretala se od 2.500 do 2.773,29 eura, a generalnog direktora 3.471,25 eura, čime se nalaze na listi 1.000 najviših zarada. Ministarstvo je i tokom 2025. i početkom 2026. u više navrata odbijalo prijedlog koeficijenata RTCG-a, poručujući da administrativna radna mjesta ne mogu imati veće koeficijente od načelnika u ministarstvu.

DRI: problem koji traje godinama

Da nepravilnosti u zaradama vrha RTCG-a nijesu nova pojava, pokazuje i Državna revizorska institucija, koja ih prati od revizije za 2021. Preporuka da Javni servis donese poseban akt kojim bi uredio uslove i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade data je još u izvještaju iz novembra 2022. Ni poslije četiri kontrole ta preporuka nije u potpunosti realizovana: i u izvještaju iz aprila 2026. DRI konstatuje da pravilnikom i dalje nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade za generalnog direktora i direktore Radija, Televizije i internetske publikacije, uz nalaz da se dodatak isplaćivao mjesečno, u maksimalnom iznosu, bez ocjene učinka. Tim izvještajem DRI je odustao od daljeg praćenja, uz najavu da će poslovanje RTCG-a obuhvatiti posebnom revizijom. U istom izvještaju revizija se dotiče i Raonićevog ugovora o radu, ocjenjujući da u dijelu koji se odnosi na zaradu nije sačinjen u skladu sa članom 100 Zakona o radu: taj institut podrazumijeva da se ugovorom utvrdi cjelokupan iznos zarade, bez koeficijenta i ostalih djelova, dok se zarada generalnog direktora obračunava upravo po koeficijentu i sadrži poseban dio. Tako su, svaki po svom zakonu, dva državna organa – inspekcija i revizija – istu konstrukciju zarade ocijenila neusaglašenom s propisima.

Drugi sindikat: „Selektivna pravda“

Povod za jučerašnje oglašavanje tužilaštva stigao je iz druge sindikalne organizacije. Sindikalna organizacija Javnog radio-difuznog servisa RTCG, koju predvodi Danijela Popović, zatražila je od Tužilačkog savjeta objašnjenje zbog, kako navodi, „očiglednih dvostrukih aršina i selektivnog pristupa tužilaštva“. Ta organizacija upoređuje postupanje u slučaju bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije – koja je, kako navode, nakon nalaza budžetske inspekcije uhapšena i u sudskom postupku oglašena krivom – sa izostankom reakcije prema generalnom direktoru RTCG-a. Tvrde da je nalazom iste inspekcije utvrđeno da je Raonić sebi i užem krugu saradnika isplatio „pet puta veću sumu“, a da tužilaštvo, uprkos tome i upozorenjima DRI, „ćuti“.

- Selektivna pravda je gora od nepravde – poručuju iz tog Sindikata.

Nalaz budžetske inspekcije na koji se pozivaju odnosi se na 2025; njime je utvrđeno da je generalnom direktoru po osnovu dijela zarade po ugovoru o radu obračunato 26.602 eura mimo propisane strukture, dok je za grupu rukovodilaca, prema Centru za građansko obrazovanje, nezakonito isplaćeno preko 85.000 eura. Taj nalaz i predmet koji je potvrdio ODT – po prijavi drugog sindikata, za 2024. i pravno su odvojeni. Raonić ni u jednom od tih postupaka nije okrivljen.

Imenovanje koje sudovi obaraju

Svi ovi krakovi imaju zajedničko ishodište. Boris Raonić prvi je put imenovan za generalnog direktora RTCG-a u avgustu 2021, nešto više od tri godine nakon što je diplomirao 2018. Po tada važećem zakonu, kandidati su morali imati deset godina rukovodećeg iskustva u sedmom stepenu stručne spreme, a Agencija za sprečavanje korupcije zaključila je da Raonić, po tom uslovu, nije mogao zakonito konkurisati sve do 2028. Taj izbor sudovi su poništili, a potom i ponovljeni izbor iz juna 2023; obje presude postale su pravosnažne. Do promjene je došlo izmjenom zakona: vlada premijera Milojka Spajića, djelujući mimo radne grupe koja je godinama radila na medijskim zakonima, smanjila je uslov radnog iskustva sa deset na pet godina – korak percipiran kao skrojen prema Raonićevim okolnostima. U julu 2024. Raonić je podnio ostavku i istog dana imenovan za vršioca dužnosti, a mjesec kasnije, kao jedini kandidat na konkursu koji je većina protivkandidata bojkotovala, izabran na mandat do 2028.

Upravo to iskustvo postalo je jezgro spora: sudovi zauzimaju stav da se radno iskustvo stečeno tokom poništenih mandata ne može računati kao uslov za novi izbor, jer bi značilo da nezakonit akt proizvodi posljedicu koju zakon vezuje samo za zakonito ispunjenje uslova. Kada je 13. februara 2026. sudija Osnovnog suda po treći put u aktuelnom mandatu poništio Raonićevo imenovanje, po tužbi Časlava Vujotića, donesena je, prema tom tužiocu, trinaesta sudska odluka kojom se od 2021. osporavaju Raonićeva postavljenja. Praksa, međutim, nije jedinstvena: Građansko odjeljenje Višeg suda zauzelo je 17. marta stav da se iskustvo iz poništenih mandata ne računa, uz pet izdvojenih mišljenja, ali su dva vijeća istog suda potom donijela suprotne zaključke – u predmetu Kadija – Božović presuda je preinačena u korist RTCG-a, a u predmetu Slavena Knezovića vraćena na ponovno suđenje. Rezultat je pravna neizvjesnost koja traje četvrtu godinu, uz javni servis koji i dalje vodi direktor čije je imenovanje više puta sudski oboreno.

Savjet pod osudom

Odluke o Raonićevom izboru donosio je Savjet RTCG-a, a upravo je dio tog tijela pravosnažno osuđen. Viši sud u Podgorici potvrdio je 15. juna prvostepenu presudu kojom su bivši predsjednik Savjeta Veselin Drljević i članovi Filip Lazović, Amina Murić i Naod Zorić osuđeni na uslovne kazne od sedam mjeseci zbog zloupotrebe službenog položaja – jer su glasali za reizbor Raonića 2023, iako su znali da je prethodni izbor pravosnažno poništen; protiv Predraga Miranovića postupak je obustavljen. Drljeviću je u međuvremenu istekao mandat i ponovo je bio kandidovan za novi saziv, ali zbog pravosnažne presude nije mogao biti biran. Administrativni odbor Skupštine, čiji su rad oko provjere dokumentacije osporile nevladine organizacije, a Delegacija EU pozvala nadležne da „bez odlaganja i temeljno“ ispitaju navode o nepravilnostima, konstatovao je da osuđivani ne može biti član Savjeta i pred plenum uputio tri kandidata. Zorić je, takođe osuđen, podnio ostavku. Savjet sada radi bez kvoruma i, u nedostatku predsjednika, njime predsjedava potpredsjednik Vladimir Drekalović. Da bi tijelo ponovo moglo da odlučuje, Skupština treba da izglasa predložene kandidate. Do tada Savjet – jedini nadležan da ispravi strukturu Raonićeve zarade, kako je naložila budžetska inspekcija – ne može donositi odluke.

Bez odgovora iz RTCG-a

Pobjeda je pitanja o navodima dva sindikata, o nalazima institucija i o legitimitetu da ostane na čelu Javnog servisa sinoć uputila RTCG-u i generalnom direktoru Borisu Raoniću čije odgovore očekujemo.