Napustio nas je Mišo Hrnjak, basista grupe Azra

Muzičku scenu regiona potresla je vijest o smrti Miša Hrnjaka, basiste najpoznatije i najuticajnije postave zagrebačke grupe Azra.

Odlazak legende novog talasa

Hrnjak je preminuo u 76. godini života, nakon duže i teške bolesti, što je medijima potvrdio njegov dugogodišnji prijatelj i bivši kolega iz benda, bubnjar Boris Lajner. Zajedno sa Branimirom Džonijem Štulićem i Lajnerom, Hrnjak je činio kultni trio koji je postavio temelje i definisao zvuk jugoslovenskog novog talasa s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina prošlog vijeka.

Slučajni ulazak u istoriju domaće muzike

Hrnjakov ulazak u Azru zvuči poput filmske priče. U bend je stigao neočekivano, kada ga je Štulić pozvao u svoj stan jer mu je hitno bio potreban basista. Nakon što mu je Džoni odsvirao seriju svojih pjesama, Hrnjak je ostao opčinjen autorstvom i energijom tek osnovanog benda. Iako je isprva pristao samo da pomogne dok se ne pronađe stalni član, ubrzo je sa Štulićem i Lajnerom formirao nerazdvojnu ritam-sekciju koja je ubrzo osvojila čitav region.

Tri godine koje su promijenile sve

Iako je u Azri proveo svega tri i po godine, njegov doprinos bio je ključan za stvaranje prepoznatljivog zvuka grupe. Hrnjak je učestvovao u snimanju tri kultna studijska albuma – „Azra“ (1980), „Sunčana strana ulice“ (1981) i „Filigranski pločnici“ (1982) – kao i trostrukog živog albuma „Ravno do dna“ (1982). Njegove bas linije spajale su energiju panka i roka sa elementima regea, dajući pjesmama specifičnu dinamiku koja je pratila Štulićeve poetične i angažovane tekstove.

Odlazak sa scene i život van reflektora

Nakon napornih turneja i pritiska ogromne popularnosti, Hrnjak je 1982. godine otišao na odsluženje vojnog roka, nakon čega je odlučio da se potpuno povuče iz benda i javnog života. Posvetio se porodici, stolarstvu i drugačijem načinu života, a bas-gitaru nije profesionalno svirao skoro dvije decenije. Na muzičku scenu nakratko se vratio 2010. godine sa Borisom Lajnerom i projektom „Viša sila“, a svoje uspomene i burne dane iz perioda novog talasa zabilježio je u autobiografiji „Srce od zlata – priče, ali ne baš za decu“ objavljenoj 2015. godine.

Među brojnim bezvremenskim hitovima koje je Mišo Hrnjak snimio sa Azrom, muzički kritičari i fanovi najčešće izdvajaju kultnu numeru „Marina“ kao najbolji primjer njegovog basističkog umijeća. Prepoznatljiva, melodična i pokretačka bas linija na ovoj pjesmi sa albuma Sunčana strana ulice savršeno nosi novovalni ritam i predstavlja krunu njegovog trogodišnjeg rada u bendu. Ipak, snažan uticaj i virtuoznost njegove bas-gitare podjednako se ogledaju i u drugim klasicima poput „A šta da radim“, „Kao i jučer“ i energičnim živim izvođenjima sa albuma Ravno do dna.