„Ćirilo i Metodije, who are you“: Potresno svjedočanstvo i freska vremena u kojem živimo

Predstava reditelja Gorana Bjelanovića, „Ćirilo i Metodije, who are you“ , u izvođenju glumaca Pozorišta „Zoran Radmilović“, premijerno je izvedena u ponedjeljak veče, na sceni Između crkava.

Na sceni Između crkava večeras publika ima priliku da pogleda predstavu „Ćirilo i Metodije, who are you“, u režiji Gorana Bjelanovića. Predstava je rađena po tekstu prof. dr Jordana Plevneša, a donose je glumci Pozorišta „Zoran Radmilović“.

Reditelj Goran Bjelanović ističe da komad ne treba posmatrati kroz istorijsku ili teološku prizmu, već kao savremenu priču o ljudskim odnosima i ljubavi.

„Ova predstava nije teološka, ona nije istorijska; ona prije svega predstavlja jedno potresno svjedočanstvo, jednu fresku vremena koje živimo. Nijedno vrijeme nije bez ljubavi. Ova predstava prati dvije ljubavne amplitude, odnosno tri: Lava i Maruške, Ćirila i Džejn, kao i Metodija i Julije. Doveo sam Ćirila i Metodija u ovo vrijeme da bi se moglo postaviti pitanje: ko su oni danas? Budući da su oni propovijedali civilizaciju ljubavi i jedinstva, sam autor ovog teksta, profesor doktor Jordan Plevneš, negdje u tekstu zaključuje: civilizacije ljubavi nema, osim možda u našoj intimi“, objašnjava Bjelanović.

Dodaje da je predstava moderna, intrigantna i prepuna upečatljivih glumačkih i scenskih momenata u kojima će publika uživati.

Poetsko-metafizički teatar van standardnih žanrova

Govoreći o žanrovskom određenju predstave, Bjelanović naglašava da se rečeno teško može smjestiti u samo jednu kategoriju, te da je riječ o spoju specifične poetike teksta i režije.

„Ovo je poetsko-metafizički teatar. Tu nema poezije, ali ta poetika Plevneševa je u odnosima, u načinu na koji on svjedoči svoje istine, a naravno i reditelj ima svoju poetiku. Često kažem da se pravo djelo teško može žanrovski obilježiti zbog toga što ni život nije žanr — u životu se dešava toliko toga što nije unisono“, navodi reditelj.

Simbolika naslova i nasljeđe sukoba

Sam naslov komada nosi snažnu dramsku i filozofsku tenziju koja se direktno suprotstavlja ideji savremene civilizacije.

„Sam naslov je suprotstavljen civilizaciji. Vidite li koliko to nepripadajuće zvuči? Ćirilo i Metodije, who are you? Kao da riječi u naslovu nasrću jedna na drugu. Ko iole poznaje istoriju civilizacije zna da je, nažalost, sklad i saradnja kratkotrajna i mestimična, a da je ono Heraklitovo: 'Rat je otac svih, Bog svih, on jedne rađa slobodnim, a druge robovima.' Od prvog bratoubistva, od onog Kajinovog upućenog Avelju: 'Izađimo u polje!', izgleda da svaka epoha i svako vrijeme nosi situaciju u kojoj jedan narod poziva onaj drugi: 'Izađimo u polje!'“, ističe Bjelanović.

Ambijent koji inspiriše

Govoreći o samom prostoru na kojem se predstava izvodi, reditelj se osvrnuo na specifičnosti i potencijale scene Između crkava.

„Ambijent je mogao i više. Bio je kao stvoren da uklonim onu pozornicu od dasaka i da postavim direktno na kaldrmi. Budva je bogom dana, Budva je sva teatar. Meni je žao što u tom teatru jednostavno nemam prostora da ga iskoristim na pravi način, vodeći računa o tome da će sjutra već da se desi nešto drugo“, kaže on.

Poruka publici

Na kraju, Bjelanović je poslao jasnu i snažnu poruku svima koji večeras budu pratili izvođenje na sceni Između crkava.

„Mislim da će u svakom slučaju svaki čovjek koji dođe ponijeti sa te predstave nešto što će ga učiniti neprimjetno plemenitijim, ali ipak plemenitijim. Neprimjetno boljim, ali ipak boljim“, zaključuje Bjelanović.