Đorđe Gregović o „foto-arheologiji“ i duhu starog Petrovca
Projekat „Digitalna memorija Budve“, koji već četiri godine zaredom osvjetljava skrivene kutke lokalne istorije, ove sezone akcenat stavlja na arhivske materijale iz Paštrovića. Autor izložbe i književnik Đorđe Gregović, obrazložio je važnost prikupljanja vizuelne građe koja bi, bez ovakvih inicijativa, ostala zarobljena u privatnim škrinjama.
Gregović ističe da je proces prikupljanja materijala bio prožet emotivnim otkrićima, gdje su mu vrata otvorile preko 40 porodica.
„Jako se lijepo prepoznala zajednica, konkretno u Petrovcu. Htio sam da se zaokruži ta delikatna, ali i radosna priča o tome koliko je fotografija ostala svjedočanstvo dokumenta. Današnje vrijeme tek sad pokazuje da je to jedna vrsta foto-arheologije. Vjerujem da će ovi materijali iz prošlog vijeka jednog dana biti vrijedno svjedočanstvo, baš kao što su nam danas dokumenta iz 1500. ili 1600. godine“, navodi Gregović.
Poseban kuriozitet izložbe su anonimni autori. Gregović objašnjava da upravo ta nepoznanica daje fotografijama specifičnu težinu.
„Mnoge fotografije su nastale klikom autora koji je ostao neimenovan. Ranije fotoaparat nije bio dostupan svima, ali je u porodicama ostalo dosta materijala koji zavređuje pažnju. Uzimajući jednu fotografiju o kojoj nijesam znao ništa, dobio bih čitavu biografiju bukvalno roman o liku sa slike.“
Jedan od najupečatljivijih eksponata na izložbi je fotografija svatova, koja je kod publike izazvala najviše komentara i sjećanja na jednostavnija vremena.
„Fotografija 'Svatovina u kamionu' mi je jako draga. To je bilo prije nešto više od pola vijeka, kada je bila dragocjena stvar da svi svatovi stanu na jedno vozilo. Danas to djeluje arhaično, a tada je bila svakidašnja i sjajna prilika. Te slike nam objašnjavaju kako su izgledale naše ulice i okruženje prije nego što su okolnosti postale drugačije“, objašnjava autor.
Pored izložbe, Gregović je nedavno u Modernoj galeriji priredio i nesvakidašnje književno veče posvećeno njegovoj novoj knjizi o Petrovcu.
„Najlakše je pozvati profesora ili recenzenta, ali je mnogo zanimljivije kada ja mogu da propitam onoga ko je čitao knjigu. To je knjiga o petnaestak istinitih i poluistinitih priča, gdje se u par navrata pominje i legendarni kinooperater. Bioskop je u maloj sredini bio kultno mjesto, prozor u veliki šareni svijet kroz koji smo upijali glamur 70-ih i 80-ih godina“, kaže Gregović, uz opasku da je imaginacija zapravo vrsta ljudskog sjećanja.
Izložba u Budvi ostaje otvorena do kraja mjeseca, a autor planira da projekat predstavi i široj publici.
„Želio bih da animiram naše ljude koji žive u Beogradu, jer tamo postoje velike porodične arhive ljudi koji su decenijama dolazili, živjeli i radili ovdje. Oni su sačuvali foto-zapise prostora koji je danas potpuno drugačiji. Na jesen planiramo novu temu, možda fokus na djecu ili svečarsku fotografiju, uz selekciju profesionalnih majstora“, zaključuje Gregović.
Tekst priredila Redakcija Portala RTV Budva
Izvor: TV Budva/emisija "Jutrom iz Budve"