Marko Braković predstavio roman „Tvrda kora“ u Tivtu

U đardinu JU Muzej i galerija Tivat održana je promocija romana „Tvrda kora“ Marka Brakovića, u okviru specijalnog programa ovogodišnjeg Tivatskog književnog ljeta Gradske biblioteke Tivat.

Braković, psihoterapeut, pisac i muzičar, predstavio je roman koji je nastajao u formi dnevnika, a čiji su sadržaj i način nastanka bili u središtu razgovora. Govoreći o pisanju, autor je istakao da mu je najzahtjevniji bio upravo proces rada, dok mu ogoljavanje ličnog iskustva nije predstavljalo prepreku.

„Meni nije teško da pišem o sebi, da se ogolim. To sam odlučio prije petnaest godina i tako pišem“, kazao je Braković, objašnjavajući da je i u svom prvom romanu otvoreno govorio o sebi, što je postalo jedno od obilježja njegovog književnog izraza.

Govoreći o književnim uzorima, Braković je naveo Čarlsa Bukovskog, Fjodora Dostojevskog i Alberta Kamija. Formu dnevnika u romanu povezao je sa Bukovskim, dok je Dostojevskog izdvojio kao važan uticaj u pogledu dubine i sadržaja. Posebno je istakao i Kamijevu sposobnost da snažnim, sažetim rečenicama prenese složene misli.

„Forma je Bukovskog, a dubina Dostojevskog“, rekao je Braković, osvrćući se na književne uticaje koji su oblikovali njegov pristup pisanju.

Autor je govorio i o završnici romana, koja obuhvata savremene događaje i period u kojem je, kako je naveo, bilo posebno teško pisati. Nakon završetka rukopisa, roman je prošao uredničku obradu, a Braković je naglasio značaj saradnje sa profesionalnim urednicima.

„Pozdravio sam se sa egom“, kazao je, objašnjavajući da uredničke sugestije doživljava kao dio procesa kojim djelo treba da postane bolje.

Posebnu pažnju privuklo je njegovo priznanje da je „Tvrda kora“ prvi roman na kojem je koristio vještačku inteligenciju. Kako je objasnio, koristio ju je za prelom i lekturu, dok je naslovna strana takođe urađena uz pomoć AI alata. Govoreći o tom iskustvu, istakao je da je tehnologija u pojedinim djelovima donijela i nepredviđene rezultate, zbog čega bi eventualni naredni roman radije radio bez njene pomoći.

Braković je tokom večeri govorio i o svom književnom radu, koji obuhvata četiri romana — „Fejsbuk predator“ (2014), „Tablet“ (2015), „Ljudski aparat“ (2018) i „Balada dekadenta“ (2021) — kao i zbirku priča „Crna svadba“ (2024). Njegov književni izraz često se povezuje sa digitalnim realizmom, a prvi roman smatra se jednim od pionirskih djela tog žanra.

Pored književnosti, Braković se bavi psihoterapijom i edukacijom, a poznat je i po dugogodišnjoj muzičkoj karijeri. Kao profesionalni bubnjar nastupao je više od dvije decenije, objavio dva studijska albuma i nekoliko singlova, te ostvario više od 800 koncerata i klupskih nastupa.

Nakon razgovora, koji je vodila Dušica Vugdelić, Braković je odgovarao na brojna pitanja publike, čime je promocija romana „Tvrda kora“ dobila i formu otvorenog razgovora o književnosti, ličnom iskustvu i savremenim načinima stvaranja.