Zavičajno odjeljenje biblioteke u Budvi, Ljubanović o tajnama koje kriju porodični arhivi i škafovi
Dok police javnih biblioteka širom svijeta krase isti naslovi i hitovi sa top-lista, Zavičajno odjeljenje Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ u Budvi čuva ono što se ne može naći nigdje drugo na planeti. Gordana Ljubanović, otkriva kako ovo odjeljenje, uprkos burnoj istoriji i nestanku opštinskog arhiva, uspijeva da rekonstruiše život grada kroz vijekove.
Gordana Ljubanović, stručna saradnica u Narodnoj biblioteci, ističe da ovo odjeljenje čini biblioteku jedinstvenom u odnosu na druge gradske sisteme. Prema njenim riječima, dok su fondovi beletristike i stručne literature uniformni u većini gradova, zavičajne zbirke su te koje definišu lokalni identitet.
Osnovni izazov u radu odjeljenja predstavlja činjenica da je budvanski opštinski arhiv stradao u ranijim burnim događajima, te se primarni izvori većinom nalaze u privatnom vlasništvu.
„Budva je karakteristična po tome što nema druge izvore za svoju prošlost, izuzev nekoliko starih rukopisa i onoga što se čuva u porodičnim arhivama budvanskih porodica koje ili i dalje žive u Budvi ili održavaju veze sa gradom“, navodi Ljubanović.
Ona naglašava da je zadobijanje povjerenja vlasnika ovih arhiva dugotrajan proces, ali i jedini način da se istorija grada učini javno dostupnom.
Među najvažnijim projektima odjeljenja izdvaja se digitalizacija kolekcije porodice Anzulović, koja sadrži srebro-nitratne negative na staklenim pločama. Biblioteka je za ove potrebe obezbijedila profesionalne uslove arhiviranja, uključujući posebnu hartiju i kutije.
Kao najnoviji doprinos zbirci, Ljubanović navodi rukopis Dobrile Deklić, dugogodišnje budvanske učiteljice.
„Ambra Deklić nam je donijela blok za priznanice iz 1941. godine na kojem je njena baka ispisala tekst naslovljen 'Historija Budve'. Usred ratne nestašice, ona je iskoristila poleđinu priznanica kako bi zabilježila hroniku grada“, pojašnjava Ljubanović.
Zbog istorijskih okolnosti, biblioteka ne posjeduje fizičke primjerke knjiga i rukopisa starijih od sredine 20. vijeka. Digitalizacija se stoga nameće kao nužnost za naučno-istraživački rad.
„Kada sam došla u ovo odjeljenje, u njemu praktično nije bilo knjige starije od 50-ih godina prošlog vijeka. Nemamo originalne rukopise Krsta Ivanovića, braće Zanović ili Antuna Kojovića, ali nam digitalizacija omogućava da te materijale učinimo vidljivim javnosti“, ističe Ljubanović.
U predstojećem periodu, biblioteka planira značajne izdavačke poduhvate koji će dodatno osvijetliti hroniku grada.
„Dobili smo rukopis dnevnika Pava Mikule i dozvolu porodice da ga uredimo i objavimo. Time će Budva kroz svoje hroničare imati pokriven period od polovine 17. vijeka do Prvog svjetskog rata“, najavila je Ljubanović.
Zavičajno odjeljenje nudi usluge čitaonice i skeniranja građe, a materijali su dostupni istraživačima, studentima i zainteresovanim građanima isključivo u prostorijama biblioteke. Za Gordanu Ljubanović, rad u ovom odjeljenju predstavlja specifičnu vrstu „mentalnog istraživanja“ koje rezultira očuvanjem identitetske baštine Budve.
Tekst priredila redakcija Portala RTV Budva
Izvor: TV Budva/emisija "Jutrom iz Budve"