CGO: Premijerski sat ne smije zavisiti od raspoloženja premijera

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da je premijerski sat, kao jedan od ključnih mehanizama parlamentarne kontrole izvršne vlasti, u dosadašnjoj praksi premijera Milojka Spajića bio nedovoljno uvažavan. Naime, od 21 poslovnički očekivanog termina, premijer je prisustvovao na svega 14, dok u sedam slučajeva nije bio prisutan da odgovori na pitanja poslanika i poslanica i tako položi račune Skupštini i građanstvu.

„U političkom sistemu u kojem Vlada ima dominantnu ulogu u kreiranju javnih politika, redovno održavanje premijerskog sata je minimalni standard demokratske odgovornosti. Odlaganja i nepredvidiva dinamika održavanja slabe kontrolnu funkciju Skupštine i umanjuju javnu odgovornost Vlade“, kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.

Obradović podsjeća da Poslovnik propisuje da se poslanička pitanja postavljaju na posebnoj sjednici najmanje jednom dvomjesečno tokom redovnog zasijedanja, a da se u mjesecu kada se ona ne održava organizuje posebna sjednica posvećena premijerskom satu, čime je uspostavljen okvir da ovaj institut bude redovan mjesečni mehanizam parlamentarne kontrole tokom osam mjeseci redovnog zasijedanja.

Od početka mandata Vlade Milojka Spajića evidentiran je 21 poslovnički očekivan termin premijerskog sata, a održano ih je ukupno 14. U 2023. godini evidentirana su dva termina, a održan jedan premijerski sat; u 2024. godini od osam termina održano je pet; u 2025. godini takođe od osam termina održano pet, dok su u 2026. godini održana sva tri od tri evidentirana premijerska sata.

U saopštenju se navodi da je odnos predsjednika Vlade Milojka Spajića prema parlamentarnom predstavljanju programa rada od početka mandata bio ispod očekivanog nivoa institucionalne odgovornosti. CGO podsjeća da prilikom izbora 44. Vlade premijer nije pročitao ekspoze, već samo sastav Vlade, iako upravo usmeno predstavljanje programa ima posebnu demokratsku težinu. Sličan obrazac bio je prisutan i u praksi premijerskog sata tokom perioda od 2023. do 2026. godine, kada su zabilježena brojna odlaganja, pomjeranja termina i situacije u kojima su pisani odgovori dostavljani bez mogućnosti rasprave u plenumu.

„Pisani odgovori ili naknadna pojašnjenja ne mogu zamijeniti neposrednu raspravu u plenumu. Suština premijerskog sata jeste javno suočavanje predsjednika Vlade sa pitanjima poslanika i poslanica, zbog čega njegovo redovno prisustvo predstavlja osnovni izraz odgovornosti izvršne vlasti prema Skupštini“, ističe Obradović.

Analiza CGO-a pokazuje da su poslanički klubovi u značajnoj mjeri koristili premijerski sat za otvaranje pitanja od javnog interesa. Od početka mandata premijera Spajića do 6. jula 2026. godine postavljeno mu je ukupno 187 pitanja, što potvrđuje institucionalni značaj ovog mehanizma i za vlast i za opoziciju.

Njihove analize govore da su od početka mandata premijera Spajića do 6. jula 2026. godine poslanici postavili ukupno 187 pitanja. Najviše interesovanja pokazali su Evropski savez i DPS sa po 19 pitanja, prate ih DNP i URA sa po 18, dok su Bošnjačka stranka i PES uputili po 17 pitanja. Poseban klub poslanika i Demokrate postavili su po 16 pitanja, Nova srpska demokratija (NSD) 13, koalicija SNP–CIVIS 12, a klub DUA i HGI 11 pitanja. Najmanje pitanja stiglo je od Albanskog foruma – šest, i Albanske alijanse – pet pitanja, što prema ocjeni CGO-a potvrđuje da ovaj mehanizam aktivno koriste i vlast i opozicija.

U okviru poslaničkih klubova, kako navodi Obradović, najaktivniji u postavljanju pitanja premijeru bili su Dritan Abazović (URA) i Boris Bogdanović (Demokrate) sa po 15 pitanja, Milan Knežević (DNP) sa 12, Vasilije Čarapić (PES) sa 11, Adrijan Vuksanović (klub DUA i HGI), Boris Mugoša (Evropski savez) i Danijel Živković (DPS) sa po osam, Dejan Đurović (NSD), Radinka Ćinćur (Poseban klub poslanika) i Bogdan Božović (SNP- CIVIS) sa po šest, te Mirsad Nurković i Amer Smailović (BS), Artan Čobi (Albanski forum) i Ilir Čapuni (Albanska alijansa) sa po pet pitanja. Ostali poslanici su postavili ukupno 72 pitanja premijeru.

Tematski, pitanja su se najčešće odnosila na ekonomski standard, javne finansije, fiskalnu održivost i efekte programa Evropa sad 2, evropske integracije, vladavinu prava, bezbjednosni sektor, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, infrastrukturne projekte, razvoj sjevera, lokalne potrebe, turizam, Morsko dobro, povezivanje sa susjednim državama, kao i na državljanstvo, jezik, popis i druga društveno-politička pitanja koja često generišu priličnu pažnju javnosti.

„Odnos prema premijerskom satu odražava odnos prema parlamentarnoj demokratiji. Zato je važno obezbijediti redovnu, predvidivu i transparentnu praksu njegovog održavanja, uz javno dostupnu evidenciju zakazanih, odloženih i održanih sjednica i dosljedno prisustvo predsjednika Vlade u plenumu“, zaključio je saradnik na programima u CGO-u Nikola Obradović, uz poruku da se pozitivan trend iz 2026. godine mora pretvoriti u trajan institucionalni standard.