Krapović ide u Zagreb zbog „Jadrana“, Hrvatska traži i drugu vojnu imovinu

Ministar odbrane Dragan Krapović predvodiće crnogorsku delegaciju na prvom sastanku Komisije za uređenje odnosa sa Hrvatskom povodom statusa školskog broda „Jadran“, ali i drugih pitanja sukcesije vojne imovine. Sastanak sa hrvatskim Povjerenstvom za rješavanje pitanja povrata „Jadrana“ biće održan 9. oktobra u Zagrebu, dok je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman juče poručio da „Jadran“ nije jedina imovina koju Hrvatska potražuje od Crne Gore

Vlada je formirala 7. maja Komisiju za uređenje odnosa sa Hrvatskom povodom statusa „Jadrana“, a za predsjednika je imenovan ministar odbrane Dragan Krapović.

Kako se navodi u platformi Ministarstva odbrane za Krapovićevu posjetu Zagrebu, Crna Gora formiranjem Komisije želi da doprinese očuvanju kulturnog i istorijskog nasljeđa, ali i jačanju dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa sa Hrvatskom.

U dokumentu se ističe da dvije države dijele demokratske vrijednosti i saveznički okvir NATO-a, dok je za Crnu Goru članstvo u Evropskoj uniji EU apsolutni spoljnopolitički prioritet.

Grlić Radman: Nije samo „Jadran“

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je juče da pitanje školskog broda „Jadran“ predstavlja samo jedan dio šireg pitanja vojne sukcesije.

„Što se tiče broda ‘Jadran’, to je pitanje postalo u Crnoj Gori na neki način light motiv, ali nije samo brod problem, već i druga imovina“, rekao je Grlić Radman.

On je kazao da Hrvatska raspolaže dokumentacijom kojom, kako tvrdi, potkrepljuje svoje zahtjeve.

„A gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? Pa to je vojna sukcesija koja je dokumentovana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo“, kazao je Grlić Radman.

Prema njegovim riječima, Hrvatska raspolaže podacima o kretanju vojne imovine u periodu raspada bivše Jugoslavije.

„Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara“, naveo je hrvatski ministar.

Grlić Radman je kazao da Hrvatska svoje zahtjeve zasniva na podacima o stanju vojne imovine na dan 31. maja 1990. godine.

„Imali ste negdje otprilike oko 207 tih plovila, a 30-ak ste imali u Crnoj Gori. I sad imate godinu kasnije gdje je sve obrnuto. Znači, 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj“, rekao je on.

Spremnost za rješavanje otvorenih pitanja

U platformi Ministarstva odbrane navodi se da Crna Gora želi da sva otvorena pitanja sa Hrvatskom rješava kroz dijalog i u skladu sa evropskim standardima.

Formiranje Komisije predstavljeno je kao potvrda spremnosti Podgorice da se pitanjima koja opterećuju odnose sa Zagrebom pristupi institucionalno, uključujući i pitanje statusa „Jadrana“.

Takođe, Grlić Radman je juče odbacio tvrdnje da Hrvatska usporava crnogorski evropski put.

„Ne usporavamo pretpristupni proces Crne Gore, već se svakom poglavlju mora pristupiti pažljivo i precizno utvrditi da li su ispunjena“, kazao je hrvatski ministar.

U crnogorskoj delegaciji, osim Krapovića, biće ambasador Periša Kastratović, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova i član Komisije, Ivana Šikmanović, generalna direktorica Generalnog direktorata za međunarodno-pravne poslove MVP-a, potpukovnik Želimir Pojužina, šef Kabineta ministra odbrane, i kapetan fregate Radoš Đurdić, načelnik Kabineta načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.

Troškove učešća predstavnika Ministarstva odbrane snosiće Ministarstvo odbrane, dok će Ministarstvo vanjskih poslova pokriti troškove svojih predstavnika. Ministarstvo odbrane će, u skladu sa odlukom Vlade, snositi i troškove učešća dva stručnjaka iz relevantnih oblasti koji su članovi Komisije.

Sastanak u Zagrebu biće prvi formalni susret dvije komisije posvećen pitanju „Jadrana“ i širem pitanju sukcesije vojne imovine.