Borba za očuvanje palmi traje 10 godina, surlaš velika opasnot

Iako se u javnosti rjeđe govori o palminom svrlašu, ova opasna štetočina i dalje je aktivna na crnogorskom primorju. Borba za očuvanje palmi traje već duže od deset godina, a situacija je takva da se insekt ne može potpuno iskorijeniti, već se samo može držati pod kontrolom.

Na teritoriji opštine Budva od prošle sezone nepovratno je uništeno oko pet palmi. Na javnim površinama trenutno se tretira između 360 i 370 stabala.

„Ako svrlaš uništi meristem, tačnije živi dio palme koji ima šansu da se obnovi, tada smatramo da je stablo trajno uništeno. U tim situacijama moramo da ih pilimo po dnu i potpuno uklanjamo sa pozicije“, objašnjava proceduru Dejan Duletić iz Sekretarijata za komunalno stambene poslove.

Tok i dinamika tretmana: Deset nalivanja godišnje

Ovogodišnji ciklus zaštite počeo je rano, već od februara, i do sada su uspješno završena četiri tretmana metodom nalivanja. Tokom jedne kalendarske godine, u periodima najveće aktivnosti i leta svrlaša, predviđeno je oko deset ovakvih tretmana.

Tretiranja se obavljaju u kontinuitetu, na svakih 20 do 25 dana, u zavisnosti od vremenskih prilika. Naredna akcija planirana je za kraj mjeseca.

„Sljedeći tretman planiramo krajem mjeseca, ukoliko nam vremenski uslovi to dozvole. To podrazumijeva da nema vjetra ili kiše, dok nam sve ostalo ide u prilog. Kako bismo maksimalno smanjili bojazan i zaštitili pčele, prešli smo na noćni režim rada, pa tretmane radimo uveče. Apelujemo na građane da se u toku dana, kada vide naše ekipe, ne zadržavaju puno pored palmi“, istakao je.

Privatni posjedi: Građani gube volju i odustaju od sadnje kanarske palme

Palmin svrlaš podjednako napada stabla na javnim i privatnim površinama, a na privatnim posjedima je dobar dio palmi već uništen. Veliki hotelski rizorti i restorani uspijevaju da održe svoja stabla jer ih redovno tretiraju, dok se fizička lica snalaze sama.

Dugogodišnja borba iscrpila je vlasnike, što polako mijenja i izgled samog grada.

„Građani su kroz godine naučili kako da sami tretiraju i spase palme, ali problem je što ljudi gube volju, preskoče tretman i tada nastaje problem. Zbog toga je privatnih palmi sve manje, a ljudi su potpuno prestali da sade vrstu Phoenix (kanarska palma). Umjesto nje, sada uglavnom biraju i sade Washingtoniju, kineske lepezaste i neke druge otpornije vrste“, zaključuje Duletić