Dr Čukić: Brza reakcija ključna kod moždanog udara, minuti odlučuju o životu i oporavku

U novom izdanju emisije „Radio Ordinacija“ na talasima Radio Budve, povodom Međunarodnog mjeseca podizanja svijesti o moždanom udaru, gošća je bila dr Mirjana Čukić, specijalista neuropsihijatrije i dugogodišnja direktorka Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore. Tokom razgovora, dr Čukić je ukazala na poražavajuće statističke podatke, objasnila ključne simptome kroz akronim GROM i naglasila zbog čega je u neurologiji vrijeme najvažniji faktor.

Moždani udar treći uzrok smrtnosti u svijetu

Medicinska statistika pokazuje da u Crnoj Gori godišnje između 1.000 i 1.200 osoba doživi moždani udar, a skoro svaki peti slučaj završi se fatalno. Prema riječima dr Čukić, ovi podaci su izuzetno zabrinjavajući.

„Podaci jesu zabrinjavajući zato što se, ako gledamo statističke podatke i kompariramo ih sa razvijenim zemljama, može reći da Crna Gora spada po broju oboljelih od moždanog udara u zemlje sa srednjim ka visokom riziku“, upozorava dr Čukić, dodajući da praktično svaki četvrti pacijent umire u prvih mjesec dana, dok kod hemoragijskog moždanog udara (krvarenja) smrtnost raste na čak 50%.

Uzroci moždanog udara su brojni, a na prvom mjestu su kardiovaskularna oboljenja.

„U prvom redu su to poremećaji srčanog ritma. Atrijalna fibrilacija, znači poremećaj pretkomorskog sistema srca, je u 85% slučajeva uzrok takozvanog ishemijskog moždanog udara, koji nastaje zbog začepljenja krvnog suda krvnim ugruškom ili trombom“, objašnjava dr Čukić. Među ostalim faktorima rizika navodi hipertenziju, srčane mane, povišen hemoglobin, karotidnu bolest, šećernu bolest, ali i savremeni način života, konzumiranje psihoaktivnih supstanci, te infekciju koronavirusom koja se pokazala kao vaskularna bolest i povećala broj udara kod mlađih osoba.

Prepoznaj GROM i pozovi 124

Ovogodišnja kampanja nosi jasnu poruku: „Prepoznaj, reaguj, vrijeme je mozak. Prepoznaj grom i pozovi 124“. Akronim GROM označava tri ključna simptoma:

• G – Govor narušen (nerazgovijetan ili otežan govor)
• R – Ruka ili noga oduzeta (slabost i tonjenje ekstremiteta)
• O – Osmijeh asimetričan (spušten ugao usana pri pokazivanju zuba)
• M – Minuti koji su u pitanju

„Sumnja na moždani udar, ne samo dijagnoza, nego i sumnja na moždani udar je hitnost prvog reda, zajedno sa traumom“, kategorična je dr Čukić. Ona apeluje na građane da dispečerima hitne pomoći precizno opišu ove simptome kako bi se odmah pokrenuo hitan transport.

Terapijski prozor i revolucionarna trombektomija

Dr Čukić objašnjava da unutar mozga tokom infarkta dolazi do hemijske reakcije koja se može zamisliti kao koncentrični krugovi. Unutrašnji krug je nepovratno oštećen, ali oko njega se nalazi zona spasavanja – penumbra.

„Čitav koncept trombolitičke terapije jeste da se smanji šteta, odnosno da se izazove hemijska reakcija u ovom drugom koncentričnom krugu, takozvanoj penumbri, i onda se uspostavlja normalan protok krvi“, ističe doktorka.

Ova savremena terapija se primjenjuje u strogo definisanom „terapijskom prozoru“ od četiri i po sata od prvog simptoma. Ukoliko se to vrijeme prekorači ili terapija ne da rezultat, nekoliko godina unazad primjenjuje se trombektomija – mehaničko uklanjanje tromba koje rade interventni radiolozi. „Što se prije uključi trombolitička terapija, ukoliko se uključi u prvom ili drugom satu, efekat terapije je veći nego ukoliko se uključi na isteku četiri i po sata“, naglašava dr Čukić.

Pomicanje granica: Moždani udar pogađa i mlade

Iako se nekada smatrao bolešću starijih, moždani udar se danas sve češće javlja kod mlađe populacije, pa čak i kod djece. Doktorka se prisjetila i dramatičnog trenutka sa samog početka uvođenja ove terapije u Crnoj Gori, čiji je tim lično predvodila.

„Te 2011. godine, 30. ili 31. decembra, kada smo se spremali za proslavu Nove godine, dobila sam poziv da je u Urgentni centar došao jedan sedamnaestogodišnji pacijent sa simptomima teškog moždanog udara. Momentalno smo se svi skupili u Kliničkom centru i tog pacijenta smo trombolizirali. To je bio tada najmlađi pacijent kome smo obezbijedili kvalitetan život, i on danas, 15 godina kasnije, ima preko 30 godina“, podijelila je dr Čukić ovo upečatljivo profesionalno iskustvo.

Prevencija kao najbolji lijek

Doktorka je upozorila i na opasnosti ljetnjih vrućina, objašnjavajući da visoke temperature dovode do širenja krvnih sudova (vazodilatacije), što u kombinaciji sa povišenim pritiskom i neprepoznatim urođenim proširenjima (aneurizmama) može dovesti do njihovog pucanja i naprasne smrti. Simptomi poput jake glavobolje praćene povraćanjem nikada se ne smiju pripisati samo „sunčanici“, već zahtijevaju hitan pregled.

Za uspješno liječenje i prevenciju, dr Čukić ističe da je ključno povjerenje između ljekara i pacijenta, zbog čega je i sama prešla u privatnu praksu kako bi pacijentima posvetila dovoljno vremena.

„Ako objasnite pacijentu na jedan jasan i razumljiv način zašto je važno da liječi holesterol, drži pod kontrolom krvni pritisak, zašto je važno da ima nultu stopu alkohola i nikotina u krvi, da svakog dana pješači 6.000 koraka dnevno – jer su to zapravo zvanične svjetske smjernice za prevenciju – najveći procenat pacijenata to poštuje. Sa prevencijom možemo značajno da doprinesemo kvalitetu života“, zaključila je dr Mirjana Čukić.