Dr Ranka Mirković: Pravilna ishrana je temelj zdravlja bebe
Pravilna ishrana dece u prve tri godine života temelj je kompletnog psihomotornog razvoja i dugoročnog zdravlja, a roditelji su danas više nego ikada izloženi gomili neprovjerenih informacija koje plasiraju stručno neopotkovane osobe na društvenim mrežama. Gostujući u emisiji "Radio Ordinacija" na talasima Radio Budve, uvažena sugrađanka, profesorka doktorica Ranka Mirković, pedijatar, neuropedijatar i epileptolog, poslala je jasne smjernice o tome kako pravilno hraniti najmlađe, razbivši pritom brojne moderne mitove koji vladaju među roditeljima.
Društvene mreže vs. nauka: Zašto su alternativna mlijeka opasna za bebe?
Doktorica Mirković upozorava da se zbog trendova sa interneta u prvoj godini života djeteta nerijetko poseže za vrstama mlijeka koja nisu preporučljiva, poput bademovog, rižinog, sojinog ili magarećeg. Poseban osvrt napravila je na kozje mlijeko, koje se u narodu tradicionalno smatra ljekovitim.
"Kozje mlijeko jeste zdravo i dobro, ali ono nije adekvatno za ishranu djece do navršenih godinu dana života zato što mu nedostaje folna kiselina. Nedostatak folne kiseline u tom uzrastu može da izazove veoma značajne zdravstvene probleme kod djeteta", jasna je dr. Mirković.
Prirodni štit: Savršeni sastav kolostruma i majčinog mlijeka
Kao najvažniju poruku svakom roditelju, doktorica ističe da ne postoji formula niti zamjena koja može parirati majčinom mlijeku. Priroda je, kako navodi, taj sistem dovela do apsolutnog savršenstva.
"Najbolja hrana na svijetu za bebu je majčino mlijeko. Ono sadrži imunoglobuline – tvari koje direktno štite dijete od virusnih i bakterijskih infekcija. Posebno velika količina imunoglobulina nalazi se u kolostrumu, onom gustom, žutom mlijeku koje se luči prva tri dana."
Ona objašnjava i fascinantnu stranu prirode kod prijevremeno rođenih beba.
"U mlijeku majke koja se prijevremeno porodila ima daleko više imunoglobulina nego u mlijeku žene koja je rodila na vrijeme. Priroda se sama postarala da dodatno zaštiti to prerano rođeno, osjetljivo dijete od infekcija."
Sastav mlijeka se mijenja i u toku samog dana, ali i tokom jednog podoja, zbog čega dr Mirković insistira da podoj traje između 20 i 25 minuta.
"U prvih pet do šest minuta dijete popije vodu, bjelančevine i šećere, i onda obično zaspi. Međutim, tek u onih poslednjih sedam do osam odsto mlijeka nalaze se masti od kojih beba zapravo dobija na težini. Takođe, uveče majčino mlijeko ima nekoliko puta veću količinu masti nego ujutru, kako bi beba bila sitija i mogla duže da spava."
Kada početi sa dohranom i kako uvoditi namirnice?
Prema riječima budvanske doktorice, bebe koje su isključivo na adaptiranoj formuli sa dohranom počinju sa puna četiri mjeseca (ulazak u peti), dok djeca koja doje čvrstu hranu ne bi trebala probati prije punih šest mjeseci života.
Nove namirnice se uvode isključivo u jutarnjim satima (do 13 ili 14 časova) kako bi roditelji tokom dana mogli ispratili eventualne alergijske reakcije. Do navršene prve godine života, u bebinu hranu se striktno ne dodaju ni so ni šećer.
"Prvo počinjemo sa žitaricama bez glutena (riža, kukuruz), što je zapravo budući doručak. Sljedeće sedmice se uvodi povrće kuvano na vodi ili pari, a treće sedmice voće. Kada se uvodi povrće, u obrok se obavezno mora dodati masnoća jer bez nje jelo nema kalorijsku vrijednost, a i bezukusno je. U našem podneblju uvijek preporučujemo isključivo domaće djevičansko ili ekstra djevičansko maslinovo ulje, bogato nezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima."
Meso, jaja i riba: Kada i šta birati?
Kada je riječ o proteinima životinjskog porijekla, dr. Mirković je kroz odgovore na pitanja slušalaca Radio Budve dala precizan kalendar:
- Meso (sa navršenih 6 mjeseci): Uvodi se u količini koja odgovara veličini bebinog dlana. Preporučuju se teletina i piletina, ali domaća. "Piletina iz velikih trgovinskih lanaca često je tretirana koncentratima i antibioticima tokom uzgoja, što je problematično za odojčad", napominje doktorka.
- Jaja (od 8. mjeseca): Uvodi se isključivo tvrdo kuvano žumance i to postepeno (od osmine do cijelog). Bjelance, zbog visokog alergijskog potencijala, ne treba davati prije prve godine života.
- Riba (od 8. mjeseca): Počinje se sa bijelom ribom iz našeg mora (orada, brancin, zubatac) koja mora biti detaljno očišćena od kože i kostiju. Plodovi mora su strogo zabranjeni u prvoj godini jer se brzo kvare.
"Najljepše i najzdravije voće na sjeveru nam jedu životinje"
Doktorica Mirković je iskoristila priliku da ukaže i na paradoks crnogorskog društva i privrede koja se previše oslanja na uvoz, zanemarujući sopstvene ekološke potencijale.
"Meso i hrana su nam generalno veliki problem i to je ogromna šteta jer smo mi Ustavom ekološka država. Nažalost, najljepše i najzdravije voće i povrće na sjeveru Crne Gore jedu životinje. Kada opadnu domaće jabuke, šljive i kruške, pošto ih niko ne otkupljuje, to pojedu krave i svinje. Sa druge strane, mi našoj djeci kupujemo i dajemo uvozno voće i povrće koje je prepuno pesticida. Te uvozne jabuke su toliko masne da ih ne možete oprati ni vrelom vodom, trule iznutra i moramo savjetovati roditelje da ih obavezno gule."
Bebama nije mjesto u kafićima i na plažama
Kao neuropedijatar sa dugogodišnjim iskustvom, dr. Mirković se osvrnula i na čestu sliku iz svakodnevnog života u Budvi – roditelje koji sa sasvim malim bebama provode sate u ugostiteljskim objektima, dajući im usput da grickaju tijesta, kiflice ili picu.
"Uz dužno poštovanje svačijeg stila života, ja smatram da malom djetetu, pogotovo bebi u kolicima, apsolutno nije mjesto u kafiću. Sa djetetom treba šetati ujutru rano ili predveče pored mora, jer na našoj rivi ima dosta soli i joda u vazduhu. Kafići nisu predviđeni za njih."
Isto pravilo, prema njenim riječima, važi i za ljetnje mjesece i odlazak na kupališta.
"Bebe do godinu dana nisu za odlazak na plažu. Prva godina života je najosjetljiviji period u ljudskom vijeku i dijete se tada mora posebno čuvati, a ne izlagati nepotrebnim rizicima, jakim sunčevim zracima i temperaturama", zaključila je dr. Ranka Mirković u razgovoru za Radio Budvu.