Obilježavanje Nedjelje arhiva i stanje arhiva u Budvi
Državni arhiv Crne Gore realizuje tradicionalnu manifestaciju „Nedjelja arhiva“, koja traje od 25. do 29. maja. Širom države organizuju se dogadjaji posvećeni očuvanju istorijskog pamćenja i promociji bogate kulturne baštine.
Tako je u Arhivu Budve koji ove godine obilježava 50 godina rada, a u sklopu manifestacije kroz izložbe, radionice, predavanja i dana otvorenih vrata omogućene se pojete ovoj instituciji i upoznavanje sa bogatom gradjom koja datira od polovine 16. vijeka, rekla je za naš program direktorica Julija Bajković.
Kako je istaknuto, manifestacija je ustanovljena sa željom da se arhivi otvore prema javnosti, ali i sa jasnom namjerom da se utiče na status same profesije.
"Sa željom da se vrši edukacija mladih i sa željom da se na neki način promoviše ova struka koja je, na neki način, na rubu i na marginama našeg kulturnog života. Sama Nedjelja arhiva počela je da se organizuje davno, 1956. godine, u organizaciji tadašnjeg Društva arhivskih radnika Republike Crne Gore. Godine 2008. oživjeli smo tu manifestaciju i ona se sada redovno održava svake godine krajem maja, tačnije zadnje sedmice u mjesecu", navela je načelnica budvanskog Arhiva, Miroslava Bajković.
Arhivska građa u Budvi čuva se u posebnim uslovima, ali prostorije u kojima se nalazi zahtijevaju ozbiljnu rekonstrukciju i prilagođavanje savremenim standardima.
"Nažalost, ne mogu reći da imamo idealne uslove. Što se tiče sigurnosti i fizičke zaštite od krađe ili otuđenja, to je sve u redu. Ipak, kada je riječ o kondicioniranju građe u idealnim atmosferskim uslovima, tu nismo postigli maksimum koji bi se mogao postići kod čuvanja arhivske građe. Što se tiče iznošenja arhivske građe, to je uvijek moguće, ali mi trenutno ne iznosimo arhivsku građu nigdje van arhiva. U kancelariji samog načelnika uradili smo malu postavku dokumenata iz fonda Medin. Na taj način uvijek pokušavamo da prezentujemo građu kada nam ljudi dođu tokom Nedjelje arhiva – da vide određene dokumente koje smatramo interesantnim i da im ispričamo priču o stvaraocu tog fonda", objašnjava Bajković.
Nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine i potonje obnove Starog grada, tadašnji Istorijski arhiv grada Budve trajno je promijenio adresu.
"Nakon zemljotresa, kada se pravio plan rekonstrukcije Starog grada, arhiv je izgubio svoje prostorije koje su bile u staroj osnovnoj školi. Tada se došlo do zaključka da je najidealnije da se tadašnji Istorijski arhiv grada Budve smjesti u rodnu kuću Stefana Mitrova Ljubiše. Sa tom namjerom zgrada je i rekonstruisana, a odrađeno je i ojačanje betonskih ploča da bi mogle da nose težinu arhivske građe. Međutim, zgrada od tada nije adekvatno rekonstruisana. Činjenica je da je ovaj objekat u vlasništvu Opštine Budva, a da smo mi u njemu samo podstanari. Takođe, ovo je zgrada koja je zaštićena kao spomenik kulture, pa je proces rekonstrukcije vrlo zahtjevan i traži urbanističko-tehničke uslove, dozvolu za rekonstrukciju i jedan ozbiljan projekat. To je posao koji nas čeka u budućnosti", kazala je Bajković.
Budvanski arhiv krije izuzetno vrijedne istorijske izvore, a najstariji sačuvani spis vezan je za Paštroviće i čuvenu lokalnu porodicu. Radi se o dokumentu o prodaji nekretnine u Paštrovićima koji datira iz 1527. ili 1537. godine, što se zbog stanja samog zapisa nije moglo precizno utvrditi.
Ipak, bez obzira na istorijski značaj i izuzetno bogatu građu koja se decenijama brižljivo sakuplja i čuva, interesovanje građana da posjete ovu instituciju, vide dokumenta i bliže se upoznaju sa radom arhiva u Budvi za sada nije na visokom nivou, zaključila je Bajković.