Radio Autor: D.

Polazak u vrtić: Velika promjena za porodicu i ključni korak u razvoju djeteta

Polazak u vrtić predstavlja jednu od prvih velikih prekretnica u životu djeteta, ali i cjelokupne porodične zajednice. Ovaj prelazak iz isključivo porodičnog okruženja u institucionalno donosi novi ritam života, ali i neizbježan period adaptacije. O izazovima s kojima se roditelji i djeca susreću tokom ovog procesa, kao i o načinima na koje stručna služba pruža podršku, govorio je Jovan Martinović, psiholog u Javnoj predškolskoj ustanovi (JPU) „Ljubica Jovanović Maša“.

Prilagođavanje kućnog režima ritmu vrtića

Za dijete, odvajanje od primarne sredine u kojoj je odraslo i provelo prve godine života predstavlja krupnu promjenu. Kako bi se taj prelaz učinio što bezbolnijim, psiholog naglašava važnost pravovremene pripreme i usklađivanja svakodnevnih navika.

"Za dijete je polazak u vrtić promjena jer mijenja tu neku primarnu sredinu u kojoj je odraslo. Neke svakodnevne navike također mijenja i zato je uvijek poželjno da se roditelji prvo upoznaju sa dnevnim režimom vrtića, sa ritmom dana u vrtiću. Tu primarno mislim na te navike ranog ustajanja, koje opet povlači za sobom i rani odlazak na spavanje, pa navike uzimanja obroka", ističe Martinović.

On savjetuje roditeljima da na određeni način dnevni režim kod kuće prilagode režimu u vrtiću kako bi razlika između kućnog i vrtićkog okruženja bila što manja, a samim tim i manje stresna po samo dijete.

Reakcije na adaptaciju: Šta je očekivano?

Kada dijete od dvije godine prvi put zakorači u vršnjačku grupu, proces adaptacije može izazvati različite emocionalne i bihevioralne odgovore. Prema riječima psihologa, roditelji ne trebaju paničariti ukoliko primijete promjene u ponašanju, jer su one prirodan odgovor na novu situaciju.

"Dijete od dvije godine koje prvi put kreće u vrtić pokazat će različite reakcije tokom perioda prilagođavanja — plač, povlačenje, gubitak inicijative. To je donekle očekivana reakcija, posebno u procesu adaptacije na vrtić", objašnjava psiholog.

Ključ uspješne adaptacije leži u bliskoj saradnji sa vaspitačima i striktnom poštovanju stručnih preporuka, pri čemu je postepenost od presudnog značaja. Martinović naglašava da proces uvijek mora ići postupno:

Početna faza: Na samom početku poželjno je da djeca borave u vrtiću svega nekoliko sati (dovoljno je sat do dva dnevno).

Postepeno produžavanje: U zavisnosti od toga koliko se dijete dobro adaptira i kako prihvata novu sredinu, vrijeme boravka se sukcesivno produžava.

Prednosti boravka u vršnjačkoj grupi: Priprema za školu

Iako početak može biti izazovan, dugoročne koristi predškolskog vaspitanja i obrazovanja su višestruke. Kroz igru, druženje i strukturirane aktivnosti, djeca razvijaju ključne životne vještine i pripremaju se za kompleksnije socijalne sisteme.

"Boravak u vrtiću doprinosi bržem razvoju djece kroz igru i druženje, sticanje novih navika i razvijanje samostalnosti. Smatram da su djeca koja borave u vrtiću bolje socijalizovana, jer je za tu socijalizaciju izuzetno važan boravak u vršnjačkoj grupi kada uče određena pravila ponašanja grupe. Na taj način ona bivaju emocionalno zrelija i sposobnija da se nose sa budućim izazovima kakav je polazak u školu", navodi Martinović.

Individualni rad i timska podrška stručne službe

Svako dijete napreduje sopstvenim tempom, a kod onih koji pokazuju određene poteškoće u prihvatanju boravka u vrtiću, ustanova obezbjeđuje dodatnu pažnju i podršku. Ovi procesi se, kako ističe psiholog, sprovode isključivo uz saradnju i saglasnost roditelja.

Individualni psihološki tretmani u ustanovi su strogo personalizovani i prilagođeni specifičnim potrebama i snagama svakog djeteta pojedinačno, bez obzira na uzrast. Fokus rada tokom ovih tretmana obuhvata:

  1. Izgradnju poželjnih obrazaca ponašanja;
  2. Uspostavljanje emocionalne kontrole i regulaciju negativnih emocija;
  3. Opći razvoj bazičnih psihičkih funkcija kao što su pažnja, opažanje, pamćenje i mišljenje.

Tokom rada sa djecom najčešće se koriste prilagođeni didaktički materijali, tehnike crtanja i pisanja (papir i olovka) te slični kreativni alati koji su bliski dječijem uzrastu.

Uspjeh ovakvih intervencija garantuje integrisani i koordinisani pristup kompletnog osoblja unutar ustanove, što omogućava pravovremeno prepoznavanje i rješavanje potencijalnih izazova.

"Trudimo se da stručna služba našeg vrtića uvijek radi timski, da se međusobno informiramo i pravovremeno intervenišemo, a sve s ciljem da pomognemo djetetu i njegovoj porodici", zaključio je psiholog Jovan Martinović.