Zabrana sindikalnog protesta u Tivtu ide na Upravni sud

Odjeljenje bezbjednosti Tivat zabranilo je mirno protestno okupljanje Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pod nazivom "Zajedno za 100", koje je bilo najavljeno za 5. jun u Tivtu, u vrijeme održavanja samita EU - Zapadni Balkan. Povodom ove odluke, Unija slobodnih sindikata je već predala žalbu Upravnom sudu.

  Predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika, Tamara Goliš, kazala je da je protest najavljen 11 dana prije termina održavanja upravo zbog delikatnosti situacije, kako bi centri bezbjednosti imali dovoljno vremena da se organizuju.  

"Dosta smo razočarani rješenjem koje, između ostalog, ne navodi nijedan konkretan razlog šta se to na našim skupovima može desiti što bi ugrozilo javni red i mir i bezbjednost učesnika samita. Od 2007. godine, od kada organizujemo proteste i okupljanja, nismo imali nikakvih incidenata. Smatramo da mjera za koju se Centar bezbjednosti opredijelio nije adekvatna stvarnoj zaštiti bezbjednosti i javnog interesa, jer ovaj mirni skup ne nosi nikakvu opasnost za učesnike i javni red i mir u Tivtu", navela je Goliš.

Ona je objasnila da je žalba Upravnom sudu predata u ponedjeljak ujutru, u roku od 24 sata od dobijanja rješenja. Upravni sud ima rok za postupanje od 48 sati od momenta kada Centar bezbjednosti Tivat dostavi svu relevantnu dokumentaciju na osnovu koje je rješenje donijeto, ističući da su datum i lokacija ciljano izabrani u vrijeme održavanja samita EU - Zapadni Balkan zbog velike medijske pažnje domaće i međunarodne javnosti, a sa ciljem da se ukaže na činjenicu da se socijalni dijalog u Crnoj Gori zapravo ne vodi.

"Opšti kolektivni ugovor je istekao i više nije na snazi, a mi uopšte ne vodimo pregovore sa Vladom i poslodavcima o novom ugovoru, iako je to zakonska obaveza po Zakonu o socijalnom savjetu. Krajem decembra prošle godine postigli smo načelni dogovor da se obračunska vrijednost koeficijenta uveća sa 90 na 100. To je osnovna formula za osnovnu zaradu, koja se nije mijenjala od 2010. godine. Njenim povećanjem bismo zadržali platežnu moć zaposlenih kako zarade ne bi pojela inflacija. Umjesto sistemskih rješenja, Vlada je pribjegavala ad hoc brzim rješenjima za pojedine grane poput zdravstva, policije i prosvjete, čime su ostale djelatnosti oštećene", rekla je Goliš.

Prema njenim riječima, tokom tromjesečnog produženja Opšteg kolektivnog ugovora održana su četiri sastanka sa premijerom, koji je izrazio saglasnost da se zarade moraju povećati kako bi se izbjegao scenario iz Hrvatske, koju je po ulasku u EU napustio milion mladih ljudi zbog ekonomskih razloga.

"Po isteku tog perioda, tačnije do 30. marta, od premijera smo dobili pisano izjašnjenje da mu damo prostor da u narednih 15 dana ispregovara dodatno uvećanje zarada za privatni sektor, te da 17. aprila održimo sastanak na kojem bismo bili informisani o rezultatima. U međuvremenu, preko 100.000 zaposlenih koji nemaju granske ili pojedinačne ugovore ostalo je bez prava na minuli rad, prekovremeni rad, noćni rad i rad tokom praznika", upozorila je Goliš.

Ona je naglasila da sastanak koji je bio zakazan za 17. april nikada nije održan, niti je iz kabinete premijera i ministarke rada stiglo bilo kakvo obrazloženje.

"Kako tada, tako ni do danas, nismo dobili nikakav odgovor niti obrazloženje zašto se sastanak neće održati i koji su dalji koraci. Izuzetno zabrinjava kada neko sa takve pozicije odgovornosti šalje poruku da ne ispunjava riječ i obavezu koju je sam sebi zadao, niti osjeća potrebu da ponudi objašnjenje za to", zaključila je Goliš.