Beograd nije dobio mape puta za članstvo, za sada ništa od puta Srbije ka EU
Srbija neće dobiti mapu puta sa okvirnim rokovima za napredovanje prema članstvu u Evropskoj uniji, dok će Evropska komisija krajem oktobra takve dokumente predstaviti za četiri kandidata koje smatra najnaprednijim u procesu proširenja – Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju.
Mape puta trebalo bi da odrede naredne korake, konkretne ciljeve i okvirne rokove za četiri zemlje i njihov put prema članstvu učine predvidljivijim. Dokumenti će biti prilagođeni stepenu napretka, reformama i specifičnostima svake zemlje.
Komisija će mape puta predstaviti 28. oktobra, zajedno sa godišnjim izvještajima o proširenju, prenosi RTS. Time će za četiri najnaprednija kandidata biti ponuđen konkretniji okvir za nastavak procesa, dok Srbija za sada ostaje bez sličnog vremenskog okvira.
Crna Gora je među državama koje su najviše odmakle u pregovorima sa EU. Podgorica je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, a dio njih je već privremeno zatvoren. U Briselu se očekuje da bi Crna Gora, ako nastavi sadašnjim tempom i ispuni preostale uslove, mogla da završi tehnički dio pregovora krajem ove ili početkom naredne godine.
Srbija bez vremenskog okvira
Za razliku od njih, Srbija nije u grupi kandidata kojima će Komisija ponuditi mapu puta. To znači da Beograd u ovom trenutku neće dobiti dokument kojim bi bili preciznije određeni naredni koraci i okvirni rokovi na putu prema članstvu.
Komisija je u ranijim ocjenama ukazivala na usporavanje reformi u Srbiji, posebno u oblastima vladavine prava, funkcionisanja demokratskih institucija, osnovnih prava i slobode izražavanja.
Napredak u tim oblastima jedan je od ključnih elemenata za nastavak pristupnog procesa.
Važan dio evropskog puta predstavlja i usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. U tom segmentu Srbija se razlikuje od kandidata koje je Komisija sada izdvojila kao najnaprednije.
Kosova je, predstavljajući novi pristup proširenju, naglasila da mape puta imaju smisla za zemlje koje su dovoljno odmakle u reformama i pristupnom procesu. Srbija se, prema sadašnjoj procjeni Brisela, nije našla u toj grupi.
Približavanje prije članstva
Komisija istovremeno želi da kandidatima omogući da se, pod određenim uslovima, postepeno uključuju u pojedine politike i sektore EU i prije punopravnog članstva.
Taj koncept posebno je namijenjen zemljama koje još nisu spremne za završnicu pregovora.
Takva integracija mogla bi obuhvatiti oblasti poput energetike, transporta, digitalnog sektora, bezbjednosti i odbrane. Uključivanje bi zavisilo od napretka u reformama i usklađenosti sa pravilima i politikama EU.
Kosova je naglasila da postepena integracija nije zamjena za punopravno članstvo, već način da se proces ubrza.
Kao primjere dosadašnje integracije navela je pristup SEPA sistemu i postepeno ukidanje troškova rominga.
Na pitanje da li bi takav pristup mogao da bude primijenjen i na Srbiju, Kosova je odgovorila metaforom o automobilu.
“Možemo da pomognemo ako se automobil kreće. Ako stoji ili čak ide unazad, onda to nema smisla”, rekla je Kosova i dodala da su reforme “neophodno gorivo” na putu ka EU.
Priprema za nove članice
Uz planove za kandidate, Evropska komisija je predstavila i širi paket mjera čiji je cilj da sama EU bude spremnija za buduće proširenje.
Komisija smatra da bi Unija sa novim članicama morala da bude efikasnija u donošenju odluka i da ima snažnije mehanizme za zaštitu zajedničkih vrijednosti.
U tom okviru predložene su i promjene načina odlučivanja u pojedinim oblastima, kao i dodatne zaštitne mjere za slučaj ozbiljnog nazadovanja budućih članica.
Brisel procjenjuje da je proširenje EU danas moguće, ali uz istovremeno prilagođavanje institucija i procedura Unije.
Posebnu pažnju izaziva potencijalno članstvo Ukrajine zbog veličine njenog poljoprivrednog sektora, pa Komisija razmatra posebne aranžmane za osjetljive proizvode.
Za Srbiju, međutim, neposredna poruka ovog paketa ostaje činjenica da nije među četiri zemlje kojima će biti ponuđena mapa puta sa konkretnijim rokovima.
Dok će Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija 28. oktobra dobiti dokumente koji bi trebalo da preciziraju njihovu narednu fazu evropskog puta, Beograd će za sada ostati bez takvog vremenskog okvira.
Prijedlozi Komisije biće predmet razgovora država članica u narednim mjesecima, a paket proširenja trebalo bi da odredi smjer evropske politike prema kandidatima do kraja godine.