Kriza Folksvagena oblikuje budućnost njemačke auto-industrije

Veliko je nezadovoljstvo radnika Folksvagena zbog planova restrukturiranja koji bi mogli da dovedu do ukidanja čak 100.000 radnih mjesta i zatvaranja fabrika u Njemačkoj. Kuda ide najveći evropski proizvođač automobila?

Rukovodstvo Folksvagena ove nedjelje održava vanredne sastanke sa radnicima zbog dosad najradikalnijeg programa smanjenja troškova. Moglo bi da bude ukinuto čak 100.000 radnih mjesta, a moguće je i zatvaranje nekoliko fabrika automobila.

Njemačka automobilska industrija suočena je sa dubokom strukturnom krizom zbog snažnog pritiska kineske konkurencije, prelaska na električni pogon vozila, viših troškova proizvodnje i drugih izazova.

Radnike posebno zabrinjava način na koji im je restrukturiranje do sada prezentirano. Njihovi predstavnici način komunikacije rukovodstva sa njima opisuju kao „katastrofalan“.

Tokom čitave nedjelje razgovori sa radnicima održavaju se u pogonima Folksvagena, između ostalog u Emdenu, Cvikauu, Braunšvajgu i Hanoveru.

Radnici su već bili pristali na ukidanje oko 50.000 radnih mjesta, uglavnom kroz programe dobrovoljnog napuštanja kompanije. Međutim, rukovodstvo je potom najavilo da će morati da bude ukinuto još 50.000 radnih mjesta.

Razlozi za drastične mjere

Direktor kompanije Oliver Blume naglasio je da se Folksvagen nalazi u „više nego kritičnom stanju“ i da dosadašnje mjere nijesu dovoljne da bi se ponovo uspostavila konkurentnost.

„Preveliki smo. Zbog toga smo često prespori i previše komplikovani“, rekao je prošle nedjelje zaposlenima u intervjuu objavljenom na intranetu kompanije.

Sa gotovo 630.000 zaposlenih, Folksvagen je tokom nekoliko decenija postao znatno glomazniji od svojih konkurenata, nakon što je odlučio da kontroliše veći broj faza proizvodnje, dok je istovremeno preuzimao konkurentske kompanije i brendove poput Škode, Poršea, SEAT-a i Bugatija.

Proizvođač je kasnio i sa prelaskom na električna vozila upravo u trenutku kada su kineski konkurenti počeli da osvajaju tržište. To je dovelo do velikog pada prodaje na nekada najvećem tržištu kompanije – u Kini.

Blume je upozorio da Folksvagen trenutno u Evropi svake godine proizvodi oko pola miliona vozila više nego što može da proda.

Iako bi zatvaranje njemačkih fabrika bilo krajnja mjera, Blume je rekao da rukovodstvo „trenutno ne vidi način da one ostanu profitabilne tokom 2030-ih“.

I drugi proizvođači automobila kritikovali su visoke troškove poslovanja u Njemačkoj. Među njima je i direktor Mercedesa Ola Kelenijus, koji je prošlog mjeseca govorio o razlici u troškovima od čak 70 odsto između poslovanja kompanije u Mađarskoj i Njemačkoj.

Burna reakcija se ne može izbjeći

Očekuje se da će Blume biti suočen sa burnom reakcijom zaposlenih, koji spadaju među najbolje plaćene radnike u automobilskoj industriji na svijetu, zahvaljujući snazi i uticaju sindikata i radničkog savjeta.

Nakon što su već prihvatili ranije planove restrukturiranja Folksvagena, predsjednica sindikata IG Metal Kristijane Bener rekla je da radnici „ponovo dobijaju šamar u lice“.

Tokom sastanka sa radnicima u Volfsburgu u utorak, predsjednica radničkog savjeta Folksvagena Danijela Kavalo rekla je da je „povjerenje“ u Blumea i upravni odbor „narušeno“, ali „još ne nepopravljivo“.

Prošlog mjeseca nadzorni odbor Folksvagena, u kojem sjede predstavnici akcionara i radnika, odbio je drugi krug predloga za smanjenje troškova.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je Folksvagen djelimično u vlasništvu savezne pokrajine Donje Saksonije, koja ima 20 odsto glasačkih prava. Prema navodima njemačkih medija, pokrajinska vlada odbila je da odobri planove.

„Donja Saksonija je automobilska zemlja… i tako mora i da ostane“, rekao je u ponedjeljak premijer pokrajine Olaf Lis. „Sada mi je važno da pronađemo zajednička rješenja.“

Šta sadrže planovi firme

Blume je prošlog vikenda za nedjeljnik Bild am zontag rekao da je pripremio „najveći plan transformacije u istoriji Folksvagen-grupe“.

Njegov plan „Target vižn 2030“ predviđa da se broj modela u ponudi Folksvagena prepolovi i smanje režijski troškovi, posebno u Njemačkoj. Proizvođač će takođe smanjiti globalni cilj proizvodnje. On je 2018. dostigao oko 11 miliona vozila, a ubuduće bi trebalo da bude spušten na devet miliona godišnje.

Suočen sa sve većom konkurencijom iz Kine, ali i američkim carinama, geopolitičkim rizicima i birokratijom, Blume je upozorio da rukovodstvo Folksvagena mora da „računa na to da će rizici širom svijeta biti sve veći“.

Većina velikih svjetskih proizvođača automobila teško uspijeva da odgovori na prodor kineskih električnih vozila na svjetska tržišta, sve nepredvidljivija tržišna kretanja i sve veći pritisak pravila EU o postizanju neto nulte emisije, koja predviđaju i novčane kazne za proizvođače koji ne ispune propisane ciljeve u pogledu emisija.

Blume je rekao listu da će narednih nekoliko godina biti „odlučujuće“ za to koji će proizvođači automobila ostati održivi.

On je naveo da je Folksvagen ostvario solidnu operativnu maržu od 3,8 odsto, ali da profit nije dovoljan za ulaganja u nove tehnologije i proizvode, kao ni za održavanje fabričkih pogona.